Toliko o statistici - 60 posto Hrvata zarađuje manje od prosjeka

Gotovo 9000 zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj je za ožujak prošle godine primilo neto plaću manju od 1900 kuna, a više od 60 posto zaposlenih ili njih oko 600 tisuća primilo je plaću manju od državnog prosjeka, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku o strukturi zaposlenih prema visini prosječne isplaćene neto plaće sa stanjem u ožujku prošle godine.

Prosječna isplaćena neto plaća zaposlenih u pravnim osobama za ožujak prošle godine iznosila je 5359 kuna, a prema statističkim podacima prosječnu plaću do 5000 kuna primalo je 58,4 posto zaposlenih, dok je plaću od 5001 do 6000 kuna primilo 16,1 posto, a više od 6000 kuna 25,5 posto zaposlenih.

Podacima o strukturi zaposlenih po visini prosječne plaće obuhvaćena su 997.924 zaposlena u pravnim osobama koji su ostvarili puni fond radnog vremena.

Statistika pokazuje da je za ožujak 2010. neto plaću do 1900 kuna primilo 0,9 posto zaposlenih ili njih gotovo 9000, dok je s druge strane ljestvice 10,3 posto ili oko 102.800 zaposlenih koji su mjesečno primali više od 8001 kune.

Na donjem dijelu skale je i 3,6 posto zaposlenih s neto plaćom od 1901 do 2200 kuna, šest posto s prosjekom od 2201 do 2500 kuna te 5,9 posto od 2501 do 2800 kuna. Tako je prosječnu neto plaću manju od 2800 kuna za ožujak prošle godine primilo ukupno 16,4 posto ili 163.660 zaposlenih u pravnim osobama.

Onih čija se prosječna plaća kretala od 2801 do 3100 kuna bilo je 7,3 posto, od 3101 do 3400 kuna 5,9 posto, slijedi 5,8 posto s prosjekom od 3401 do 3700 kuna te 5,6 posto od 3701 do 4000 kuna.

Nešto su zastupljeniji zaposlenici s prosječnim plaćama u rasponu od 4001 do 4500 kuna, takvih je 9,1 posto, a slijedi 8,3 posto zaposlenih s prosječnom plaćom od 4501 do 5000 kuna.

Među 13 statističkih odjeljaka po visini plaće relativno su najzastupljeniji oni u rasponu od 5001 do 6000 kuna, s udjelom od 16,1 posto, te od 6001 do 8000 kuna, s udjelom od 15,2 posto.

Statistika potvrđuje da najniže plaće imaju zaposleni u radno intenzivnim djelatnostima u prerađivačkoj industriji. Tako je primjerice u proizvodnji odjeće neto plaću do 2800 kuna za ožujak prošle godine primilo 72 posto zaposlenih u toj djelatnosti, odnosno od ukupno 14.545 zaposlenih u proizvodnji odjeće njih više od 10.500, a u proizvodnji kože i srodnih proizvoda svaki treći od ukupno 6600 zaposlenih. Manje od 2800 kuna su za ožujak prošle godine dobili i svaki drugi od ukupno 9156 zaposlenih u zaštitnim i istražnim djelatnostima ili gotovo svaki drugi od 3700 zaposlenih u proizvodnji tekstila.

S druge strane, najveći je udio onih s najvišim neto plaćama u farmaceutskoj industriji, od ukupno 3412 zaposlenih u proizvodnji farmaceutskih proizvoda i pripravaka njih 58,6 posto primilo je više od 8000 kuna. Nekoliko je djelatnosti u kojima je trećina ili gotovo trećina zaposlenih dobila više od 8000 kuna — u zračnom prometu njih 38,7 posto, u znanstvenom istraživanju 32,1 posto, u financijskim uslužnim djelatnostima, osim osiguranja i mirovinskih fondova 31,9 posto, a promidžbi i istraživanju tržišta 30,3 posto.

Podaci o strukturi zaposlenih prema visini prosječne neto plaće odnose se na zaposlene u pravnim osobama koji su ostvarili puni fond radnog vremena, a njima nisu obuhvaćene isplate zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama, ni zaposlenih u individualnoj poljoprivredi.