U Hrvatskoj se nastavlja - recesija

Svi najvažniji makroekonomski podaci, od potrošnje do industrijske i građevinske aktivnosti, pokazuju da je recesija u hrvatskom gospodarstvu nastavljena i u prvom ovogodišnjem tromjesečju.

Državni zavod za statistiku objavit će krajem idućeg tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda u prvom kvartalu ove godine, a očekuje se daljnji pad BDP-a.

Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je u tom tromjesečju BDP oslabio 1,2 posto. Svi anketirani očekuju pad gospodarstva, i to u rasponu od 0,7 do dva posto. Bio bi to veći pad nego u prethodnom kvartalu, kada je BDP kliznuo za 0,6 posto.

Osim blagog, 0,2-postotnog rasta u trećem lanjskom tromjesečju, BDP slabi od prvog kvartala 2009. godine.

Posljedica je to, među ostalim, slabosti domaće potrošnje. Nakon osam mjeseci neprestanog rasta, u ožujku je promet u trgovini na malo na godišnjoj razini pao neočekivano oštrih dva posto.

"U prvom tromjesečju trgovina na malo realno je pala za 0,4 posto na godišnjoj razini, broj nezaposlenih porastao je za 5,8 posto godišnje, a neto plaća realno pala za 0,5 posto godišnje. Stoga ne očekujemo pozitivan doprinos osobne potrošnje na BDP", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Uz to, u prvom je tromjesečju industrijska proizvodnja pala iznad svih očekivanja - 4,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

"Trendovi u industrijskoj proizvodnji ostali su nepovoljni i tijekom prvog kvartala, što će ostaviti nepovoljan trag na stopi rasta", navodi se u anketi.

U prvom je kvartalu nastavljen i pad građevinskih radova. Po podacima DZS-a, građevinski radovi u veljači su, prema izvornim (neprilagođenim) indeksima, bili manji za 7,1 posto. Veljača je tako 23. mjesec zaredom u kojem je fizički obujam građevinskih radova, mjeren odrađenim satima radnika na gradilištima, pao na godišnjoj razini.

"Pad obujma građevinskih radova upućuje na zaključak da su u prvom tromjesečju i investicije nastavile padati, s obzirom da je građevinski sektor prije krize generirao veliki dio investicija", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Uz to, u prvom ovogodišnjem tromjesečju prekinut je trend rasta izvoza. Hrvatski robni izvoz, izražen u kunama, u prva tri mjeseca iznosio je 14,2 milijarde kuna, što je 2,5 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz porastao za 2,8 posto, na 25 milijardi kuna, pokazuju podaci DZS-a.

"Za razliku od prošle godine, kada je pozitivan doprinos BDP-u dolazio od smanjenja razlike između uvoza i izvoza, u prvom će tromjesečju i to vjerojatno izostati, jer je robni izvoz zabilježio pad, a uvoz rast. Usluge u prvom tromjesečju nisu toliko značajne, pa vjerojatno neće uspjeti preokrenuti odnos između rasta izvoza i uvoza", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.