U najcrnjem scenariju Grčka pada prva, a zadnji će pasti euro

Iako nastavak summita u srijedu tržištima nudi nadu u obliku dogovora za spas eurozone, činjenica je da će bankrot Grčke ili dogovoreni otpis većeg dijela potraživanja jedanko poljuljati temelje eurozone te da čak ni golemi fond za pomoć ne garantira spas eura.

Ulagači već 19 mjeseci slušaju uvjeravanja da do najgoreg scenarija za euro neće doći, no ni dogovor eurozone o dokapitalizaciji najizloženijih banaka sa 108 milijardi eura ne znači da su banke sigurne.

Naime, prvi domino u obliku pada Grčke, bilo kroz default ili otpis većeg dijela duga, u nezavidan položaj stavlja mnoge europske, a ne samo grčke banke, koje ne mogu preživjeti bez financijske injekcije države.

Tu dolazi do ozbiljnog političkog problema. Građani država koji trpe teške mjere štednje neće samo tako vladama progledati kroz prste što njihovim novcem spašavaju notorne banke. Zašto ljudi ne bi za sebe tražili opraštanje duga kakvo je dobila Grčka?

No ni to nije najgore. Nakon što se države "iskeširaju" spašavajući banke nužno će izgubiti povjerenje dosadašnjih kreditora, koji su do sada kupovali njihove obveznice, a to dovodi do pada rejtinga slabijih država eurozone, ali i Francuske.

U tom trenutku Njemačka mora kao posljednje sredstvo donijeti tešku odluku, pada li kao ostali ili napušta euro koji tone. Ako Njemačka ne nađe snage platiti svima dugove koji dosežu njezin godišnji BDP, jedina joj je opcija izlazak iz eurozone i vraćanje marke. Nakon toga dođe do implozije eura i ECB-a, a banke diljem Europe propadaju jedna za drugom.