Državni zavod za statistiku objavio je danas da je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u travnju bio nominalno za 7,8, a realno za 8,0 posto manji nego u istom mjesecu lani.
To je znatno veći pad nego što se očekivalo jer je pet makroekonomista, koje je anketirala Hina, procjenjivalo u prosjeku da je u travnju pad prometa u trgovini na malo iznosio 4,3 posto.
To je i veći pad nego u ožujku, kada je potrošnja pala 2,8 posto, što je bio njezin najmanji pad u 19 mjeseci, koliko traje trend slabljenja potrošnje.
"Ovi podaci pokazuju da je i dalje visoka razina potrošačkog pesimizma, a niska razina domaće potražnje. Očito je da se zbog negativnih trendova na tržištu rada smanjuje ukupni realni raspoloživi dohodak, a čini se i da stanovništvo podmiruje samo osnovne životne potrebe, dok svu ostalu kupnju odgađa za bolja vremena. Na to ukazuje i stagnacija kreditne aktivnosti banaka prema stanovništvu", kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga.
Posljednjih mjeseci realno se smanjuju i plaće. Tako je u ožujku prosječna neto plaća iznosila 5.359 kuna, što je realno za 1 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu.
"Sve dok ne dođe do oporavka ili barem stabilizacije na tržištu rada, ne može se očekivati rast raspoloživog dohotka, a time ni jačanje potrošnje. Zasad je jasno da se nastavljaju negativni trendovi, pa s obzirom na ove podatke o potrošnji, kao i nedavne o oštrom padu industrijske proizvodnje u travnju, u drugom tromjesečju očekujemo pad bruto domaćeg proizvoda za 2,6 posto. Do poboljšanja u potrošnji moglo bi doći tek u drugom dijelu godine, ako ukidanje kriznog poreza malo potakne optimizam potrošača i ako turistička sezona bude dobra", zaključuje Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga.
To je znatno veći pad nego što se očekivalo jer je pet makroekonomista, koje je anketirala Hina, procjenjivalo u prosjeku da je u travnju pad prometa u trgovini na malo iznosio 4,3 posto.
To je i veći pad nego u ožujku, kada je potrošnja pala 2,8 posto, što je bio njezin najmanji pad u 19 mjeseci, koliko traje trend slabljenja potrošnje.
Kupnja se odgađa za bolja vremena
"Ovi podaci pokazuju da je i dalje visoka razina potrošačkog pesimizma, a niska razina domaće potražnje. Očito je da se zbog negativnih trendova na tržištu rada smanjuje ukupni realni raspoloživi dohodak, a čini se i da stanovništvo podmiruje samo osnovne životne potrebe, dok svu ostalu kupnju odgađa za bolja vremena. Na to ukazuje i stagnacija kreditne aktivnosti banaka prema stanovništvu", kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga.
Posljednjih mjeseci realno se smanjuju i plaće. Tako je u ožujku prosječna neto plaća iznosila 5.359 kuna, što je realno za 1 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu.
"Sve dok ne dođe do oporavka ili barem stabilizacije na tržištu rada, ne može se očekivati rast raspoloživog dohotka, a time ni jačanje potrošnje. Zasad je jasno da se nastavljaju negativni trendovi, pa s obzirom na ove podatke o potrošnji, kao i nedavne o oštrom padu industrijske proizvodnje u travnju, u drugom tromjesečju očekujemo pad bruto domaćeg proizvoda za 2,6 posto. Do poboljšanja u potrošnji moglo bi doći tek u drugom dijelu godine, ako ukidanje kriznog poreza malo potakne optimizam potrošača i ako turistička sezona bude dobra", zaključuje Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga.