Udjel javnog duga eurozone u BDP-u blago smanjen u trećem tromjesečju 2011.

Dug državnog sektora u eurozoni, promatran kao udjel u bruto domaćem proizvodu (BDP), krajem trećeg tromjesečja 2011. smanjen je na 87,4 posto BDP-a, s 87,7 posto u istom razdoblju tri mjeseca ranije, objavio je u ponedjeljak europski statistički ured Eurostat.

To je ujedno prvo izvješće Eurostata o tromjesečnom kretanju javnog duga u eurozoni i EU, čime ured omogućuje praćenje tog važnog pokazatelja u kraćim razdobljima.
 

Od pojedinačnih članica najveći dužnik bila je Njemačka, s čak 2.089 milijardi eura javnog duga. Iskazano kao udjel u BDP-u njemački javni dug iznosi 81,8 posto BDP-a, objavio je Eurostat.
 

Slijede Italija s 1.884 milijarde eura duga (119,6 posto BDP-a) i Francuska čiji državni dug doseže 1.689 milijardi eura (85,2 posto BDP-a).
 

Po visini duga promatranog u odnosu na BDP prednjači i dalje Grčka, sa 159,1 posto, a slijede Italija sa 119,6 posto, Portugal sa 110,1 posto te Irska sa 104,9 posto.
 

Nasuprot njima, najmanji udjel duga u BDP-u bilježile su Estonija, u visini od 6,1 posto, Bugarska sa 15 posto te Luksemburg čiji državni dug iznosi 18,5 posto BDP-a.
 

Prvi put Eurostat je objavio i iznose koje države članice eurozone duguju jedne drugima temeljem sudjelovanja u programima financijske pomoći. Krajem trećeg tromjesečja prošle godine ukupni međusobni dugovi dosegnuli su u eurozoni 70 milijardi eura, odnosno 0,8 posto BDP-a. Tako je angažman Njemačke i Francuske, najvećih uplatitelja u tri dosadašnja paketa pomoći (za Grčku, Irsku i Portugal), dosegnuo vrijednost od 0,7 odnosno 0,6 posto njihovih BDP-a.
 

Za 27-članu EU ukupni iznos državnih dugova dosegnuo je 10.320 milijardi eura, što je povećanje za oko 107 milijardi eura u odnosu na kraj drugog tromjesečja prošle godine. Kao udjel u BDP-u uvećan je na 82,2 posto, sa 81,7 posto BDP-a koliko je iznosio u prethodnom tromjesečju, objavio je Eurostat.