Ugledajmo se na susjede - objava poreznih dužnika u Srbiji urodila plodom

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić prošlog je tjedna najavio da će Vlada uskoro donijeti uredbu po kojoj se plaće više neće moći isplatiti dok se ne uplate doprinosi.

Vlada će to učiniti jer posljednjih godina u fondove nije uplaćeno oko 17 milijardi kuna. Istodobno je ministar financija Slavko Linić „reanimirao“ zakonsku odredbu po kojoj su banke obvezne u roku od osam dana obavijestiti poreznike ako tvrtke za koje isplaćuju plaće njihovim radnicima nisu uz isplaćene plaće platile i poreze i doprinose.

Business.hr-u je pak Ministarstvo financija odgovarajući nedavno na upit hoće li krenuti stopama srpskih poreznika i početi objavljivati imena poreznih dužnika poručilo da će razmotriti izmjene zakona o porezima i doprinosima „kako bi javnost imala dostupne podatke o neurednim dužnicima“.
 

Vatrogasne mjere

 
Milanovićeva vlada je očito krenula u lov na neuredne porezne dužnike i prije nego što je kreirala zakone kojima namjerava uvesti red u financijsko poslovanje u državi. Iako je jasno da novim propisima neće, primjerice, utjerati najveći dio od 17 milijardi kuna doprinosa koji u posljednjih nekoliko godina nisu uplaćeni u mirovinske i druge fondove, Vlada ne može sjediti prekriženih ruku i čekati da se problemi u naplati poreza i doprinosa sustavno dugoročno riješe. Prisiljena je posegnuti i za vatrogasnim mjerama unatoč protivljenju poreznih stručnjaka i savjetnika kojima se kosa diže na glavi od takvih ad hoc poreznih poteza, poput objavljivanja imena poreznih dužnika.

S druge strane, osim u Srbiji u kojoj su poreznici početkom siječnja objavili prvi popis 300 najvećih poreznih dužnika, to je učinilo i grčko ministarstvo financija koje je objavilo imena 4000 najvećih poreznih dužnika koji duguju oko 15 milijardi eura. I Federacija BiH najavila je zakonske promjene koje će uskoro omogućiti objavljivanje imena poreznih dužnika koji ukupno duguju oko milijardu eura neplaćenih poreza i doprinosa. I u Srbiji su promjene zakona o poreznom postupku obrazlagali činjenicom da porezni dužnici državi duguju oko 2 milijarde eura, ali i podatkom da se samo 70 posto poreza i doprinosa u Srbiji uplati dobrovoljno, a preostalih 30 posto prisilnom naplatom, dok se, primjerice, u Švedskoj 98 posto poreza uplati dobrovoljno.
 

Objava ide dalje

 
Omogućavanje objavljivanja popisa poreznih dužnika nije, međutim, bilo jedina zakonska promjena u Srbiji kojom se od prošloga ljeta utjeruje porezna disciplina. Izmjenama zakona propisano je i da banke preko kojih tvrtke isplaćuju plaće svojim radnicima mogu to učiniti samo ako su istodobno uplaćene „obveze na osnovi poreza i doprinosa za obvezno socijalno osiguranje“. Ako na računu tvrtke koja isplaćuje plaće nema novca za istodobno plaćanje poreza i doprinosa, banke mogu isplatiti proporcionalni dio plaće uz plaćanje pripadajućih poreza i doprinosa.

U Srbiji su te promjene čini se počele davati rezultate. Potkraj prošloga tjedna direktor tamošnje porezne uprave Dragutin Radosavljević objavio je da su poreznici u siječnju ove godine naplatili rekordan iznos poreznih prihoda u posljednjih nekoliko godina. Siječanjska naplata poreza bila je za desetak posto izdašnija od planirane, umjesto oko 480 milijuna eura naplaćeno je oko 525 milijuna eura, i to u mjeseci u kojemu je porezna „berba“ uglavnom najsiromašnija. Čak je i naplata PDV-a u siječnju bila za oko 15 milijuna eura veća od planirane.

Prvi srpski poreznik Radosavljević uvjeren je da je boljoj naplati uz angažman poreznika itekako pridonijelo siječanjsko objavljivanje imena poreznih dužnika. Stoga je najavio da će poreznici i potkraj ožujka ili početkom travnja poštovati zakonsku odredbu o kvartalnom objavljivanju imena poreznih dužnika. Ovaj će put objaviti još opširniji popis dužnika na kojemu će se naći po 500 imena tvrtki, poduzetnika i fizičkih osoba koje neuredno plaćaju poreze i doprinose.