Ulazak u EU smanjit će nam BDP

Kad konačno, optimistično u srpnju 2013. godine uđemo u Europsku uniju, već u prvoj godini morat ćemo uplatiti novac u proračun EU, ali, budemo li se dobro pripremili za povlačenje novca iz EU prije pristupanja, dobit ćemo više nego što uplatimo, upozorava Petar Sopek.

Ukupan očekivani učinak pristupanja Hrvatske u Europsku uniju na proračun opće države u prvoj punoj godini članstva je negativan i odnijet će nam 0,15 posto BDP-a, izračunao je Petar Sopek iz PBZ-a u radu koji je objavljen u zadnjem broju newslettera Instituta za javne financije.

U pesimističnom scenariju taj negativan učinak raste na čak -1,24 posto BDP-a, dok je u optimističnom zamjetan pozitivan učinak pristupanja od 1,07 posto BDP-a.

Uzimajući u obzir visoke deficite proračuna opće države, kaže Sopek, Hrvatska treba osigurati dobru pripremu za ulazak u EU kako bi se razina deficita održala ispod 3 posto BDP-a. Dobra je vijest da bi Hrvatska u prvoj punoj godini članstva trebala biti neto primateljica novca iz EU proračuna u iznosu od 0,83 posto BDP-a.

U optimističnom scenariju koji je razvio Sopek, neto pozicija Hrvatske u EU proračunu iznosi 1,93 posto BDP-a, dok je u pesimističnom scenariju negativna i iznosi oko -0,22 posto BDP-a. Sopek ipak ističe kako se stvarni učinci na hrvatski proračun ne mogu u potpunosti i točno procijeniti.

Kad je riječ o utjecaju pristupanja na rashodnu stranu proračuna, vlastiti prihodi EU proračuna automatski se transferiraju iz proračuna zemalja članica i za te prihode nije potrebna zasebna odluka nacionalnih vlasti.

Budući da je Hrvatska većim dijelom uskladila svoj porezni i carinski sustav sa standardima EU, Sopek ne očekuje znatnije promjene u strukturi proračunskih prihoda.

Doduše, u Hrvatskoj se još uvijek primjenjuje nulta stopa poreza na dodanu vrijednost na neke proizvode, iako EU to ne dopušta nego maksimalno dvije snižene stope koje ne smiju biti niže od pet posto.

Uz pretpostavku zadržavanja istih razina stopa PDV-a, smatra Sopek, državni će proračun izgubiti samo dio sredstava koji se standardnim mehanizmima odlijevaju u proračun EU, tj. primijenit će se stopa od 0,3 posto na osnovicu PDV-a ili na 50 posto hrvatskog bruto nacionalnog dohotka.

Trošarine na duhan

Veće promjene mogu se očekivati u sustavu trošarina zbog usklađivanja sa smjernicama EU. Primjerice, trošarine na cigarete u Hrvatskoj niže su nego u EU. Samo povećanje trošarine na proizvode, ističe Sopek, ima dva učinka koji se iskazuju u povećanju poreznih prihoda i smanjenju potrošnje.

U 2014. ukupan udjel trošarina na duhanske proizvode trebao bi se kretati oko 60 posto maloprodajne cijene, što je dodatan rast od oko 5 posto (3 postotna boda) u odnosu prema sadašnjih 57 posto.

Zbroj udjela trošarina na kavu i trošarina na duhanske proizvode u BDP-u iznosio je krajem 2010. oko 1,03 posto, a nakon ulaska u EU može se očekivati dodatan rast prihoda od trošarina od 0,1 posto BDP-a.

Pad prihoda od carina

Kad je riječ o carinskom sustavu, stupanj njegove usklađenosti s europskim iznimno je visok pa se očekuju samo manje promjene u carinskim prihodima. No Hrvatska će zbog potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini izgubiti znatan dio prihoda od carina koji ostvaruje sa zemljama EU.

U 2010. Hrvatska je uvezla robe i usluga u vrijednosti 110 milijardi kuna, a 60 posto uvoza ostvareno je iz zemalja EU. Uz pretpostavku zadržavanja sličnog omjera nakon ulaska u EU, samo će 40 posto uvoza biti podložno carinama, od čega će se 75 posto prihoda transferirati u proračun EU. U državnom proračunu moglo bi tako ostati samo 10 posto ukupnih prihoda od carina.

Vezano uz prihodnu stranu hrvatskog proračuna, smatra Sopek, pozitivna strana dobivanja transfera iz proračuna EU očituje se smanjenjem rashoda za financiranje postojećih sustava potpore. Novac iz proračuna EU tako će zamijeniti nacionalno financiranje.

Sami transferi iz proračuna EU mogu se podijeliti na transfere koji nisu vezani uz projekte pa njihov iznos automatski postaje prihod proračuna članice, te na transfere koji ovise o projektima pa priljev ovisi o tome koliko je pojedina članice sposobna sufinancirati projekte na državnoj i lokalnoj razini.

Dva scenarija

Sopek daje i dva scenarija utjecaja na hrvatski proračun u prvoj punoj godini članstva, uz pretpostavku da se sva sredstva iz proračuna EU slijevaju izravno u državni proračun.

Pretpostavlja se da u očekivanom scenariju država sufinancira 35 posto sredstava iz strukturnih fondova i sredstava za ruralni razvoj te 25 posto sredstava iz kohezijskog fonda.

U pesimističnom scenariju država sufinancira 50 posto sredstava iz strukturnih fondova i sredstava za ruralni razvoj te 35 posto sredstava iz kohezijskog fonda, a u optimističnome 25 posto sredstava iz strukturnih fondova i sredstava za ruralni razvoj te 15 posto sredstava iz kohezijskog fonda.

*Navodi u tekstu isključivo su osobni stavovi autora studije Petra Sopeka te ni u kojem slučaju ne izražavaju stajalište ili mišljenje Privredne banke Zagreb u kojoj je zaposlen

Ovaj članak objavljen je u tiskanom izdanju Business.hr-a od 22. srpnja 2011. Ako se želite pretplatiti na Business.hr, to možete učiniti ovdje