UniCredit Hrvatskoj "prorekao" gori pad i veći deficit

Hrvatska je jedina zemlja u jugoistočnoj Europi za koju je UniCredit smanjio prognozu BDP-a za ovu godinu, s pada od jedan posto na pad BDP-a za 1,5 posto, navodi glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja u povodu objavljivanja UniCreditove CEE Quarterly publikacije za treće tromjesečje.

Za zemlje srednje i istočne Europe ekonomisti Grupe UniCredit povećali su svoju prognozu gospodarskog rasta za 2010. sa 2,8 posto na 3,1 posto.

Turska (sa 5,6 posto), Rusija (3,4 posto) i Slovačka (3,5 posto) prednjače, dok neke druge zemlje poput Hrvatske (sa padom za 1,5 posto) i Bugarske, kojoj se predviđa pad od jedan posto, teže izlaze iz recesije, navode ekonomisti Grupe UniCredit.

Razlozi za korekciju prognoze za Hrvatsku su veći pad BDP-u u prvom kvartalu od očekivanog (od 2,5 posto), daljnje smanjenje prometa trgovine na malo i industrijske proizvodnje u travnju.

"Zbog niže domaće potražnje i stoga niže iskorištenosti proizvodnih kapaciteta ne očekujemo oporavak investicijske aktivnosti ove godine. I dalje očekujemo blagi oporavak ekonomske aktivnosti prema kraju godine, ali on neće uspjeti preokrenuti negativne trendove u prvoj polovici godine", kaže Šaravanja.

Za razliku od zemalja u okruženju industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u prva četiri mjeseca ove godine ne pokazuje znakove oporavka. Dapače, smanjena je za 6,6 posto na međugodišnjoj razini u travnju.

No, povećanje proizvodnje čelika nakon puštanja u pogon novih kapaciteta u lipnju u Sisku i nešto bolji podaci o novim narudžbama u industriji u travnju upućuju na blagi opravak industrijske proizvodnje u ostatku godine, očekuje Šaravanja.

Dodaje da je prognoza inflacije za ovu godinu smanjena na jedan posto zbog slabe domaće potražnje i nešto jačeg tečaja.

Podaci o uvozu i izvozu dobara također upućuju na daljnje smanjivanje deficita tekućeg računa platne bilance s 5,2 posto BDP-a u 2009. na očekivanih 3,4 posto BDP-a u ovoj godini.

Rezultati turizma bitno će utjecati na konačan deficit tekućeg računa platne bilance, Šaravanja očekuje blagi opravak prihoda (5 posto) od turizma ove godine.

Navodi i da je u prva četiri ovogodišnja mjeseca deficit robne razmjene smanjen za 575 milijuna eura, dobrim dijelom zbog 9-postotnog smanjenja uvoza.

Po njegovoj ocjeni glavni rizici za proračun i dalje su na rashodovnoj strani i to prvenstveno zbog potencijalnih obveza po jamstvima. UniCreditova prognoza deficita konsolidirane opće države za ovu godinu povećana je s 4,9 posto na 5,9 posto BDP-a.

"Objava Vladina Programa ekonomskog oporavka sredinom travnja, prije izbijanja najnovije faze grčke krize, ugodno je iznenadila u smislu da je program nedvojbeno tržišno orijentiran. Višemjesečni pregovori Vlade i sindikata javnih službi oko izmjena kolektivnih ugovora i u konačnici sindikalno prikupljanje potpisa za referendum o predloženim izmjenama o Zakonu o radu krajem lipnja, međutim, jasno pokazuju da će nosioci ekonomske politike u budućnosti trebati puno više truda uložiti u argumentiranju svojih stavova kako pridobili naklonost većine birača za predložene reforme", komentirao je Šaravanja tijek provođnja ekonomskih reformi.

U Unicreditu ostaju pri stavu da, ukoliko tečaj kune u odnosu na euro ostane stabilan, neće doći do promjena monetarne politike.