Vanjski dug Hrvatske premašio 45 milijardi eura

Nakon izdavanja obveznica središnje države u srpnju, inozemni je dug Hrvatske krajem srpnja ove godine dosegnuo 43,8 milijardi eura ili 97 posto ocijenjenog bruto domaćeg proizvoda za 2010. godinu, isključujući kružna izravna ulaganja, najnoviji je podatak Hrvatske narodne banke.

Kako su kružna izravna ulaganja u srpnju iznosila 1,2 milijarde eura, ukupan je vanjski dug krajem srpnja iznosio nešto više od 45 milijardi eura.

Tijekom drugog tromjesečja 2010. inozemni se dug Hrvatske, isključujući promjenu kružnih izravnih dužničkih ulaganja, povećao za oko 600 milijuna eura. Međutim, cjelokupni se porast duga može pripisati međuvalutnim promjenama, uzrokovanim slabljenjem tečaja eura prema drugim valutama, dok su neto transakcije bile blago negativne, navode analitičari središnje banke u najnovijem Biltenu HNB-a.

Ukupni se inozemni dug u srpnju u odnosu na lipanj povećao za 158 miljuna eura, zbog izdanja obveznice središnje države (u vrijednosti 1,25 milijardi američkih dolara) i zaduživanja javnih poduzeća, što je ublaženo smanjenjem duga poslovnih banka (za oko 820 milijuna eura).

Središnja država u drugom tromjesečju nije ostvarila veće transakcije na osnovi inozemnog zaduživanja, međutim, stanje se njezina duga, kako navode iz HNB-a, povećalo kao posljedica međuvalutnih promjena.

Analitičari HNB-a zamjećuju kako veće oscilacije tečaja eura prema tečaju američkog dolara općenito najviše utječu na stanje duga središnje države zbog visokog udjela duga u dolarima u njezinu ukupnom dugu (gotovo 30 posto).

"Uračuna li se novo dolarsko izdanje obveznice središnje države u srpnju u iznosu od 1,25 milijarde dolara, tada se udio duga u dolarima penje na gotovo 40 posto, što dug države čini vrlo osjetljivim na moguće daljnje slabljenje eura", ističu iz HNB-a.

Po podacima središnje banke, inozemni dug države krajem srpnja ove godine iznosio je 5,9 milijardi eura.

Na mjesečnoj razini država je svoj inozemni dug povećala za 841,3 milijuna eura, ili za 16,7 posto, dok je u odnosu na kraj prošle godine vanjski dug države povećan za 702,2 milijuna eura, ili za 13,6 posto.

Na godišnjoj razini, u odnosu na srpanj prošle godine, inozemni dug države je porastao za 1,8 milijardi eura ili za 44,2 posto.

Inozemni dug poslovnih banaka krajem srpnja ove godine iznosio je 10,3 milijarde eura, što je blago povećanje, za 77 milijuna eura, u odnosu na srpanj prošle godine.

Ostali domaći sektori, odnosno domaća poduzeća, povećala su svoj vanjski dug na godišnjoj razini za 882,3 milijuna eura i krajem srpnja ove godine njihov je inozemni dug iznosio 21,8 milijardi eura.

Analitičari središnje banke u najnovijem tromjesečnom Biltenu navode kako su se u drugom tromjesečju domaća poduzeća zaduživala u inozemstvu za iznos dostatan samo za refinanciranje dospjelih obveza, pa je stanje njihova duga stagniralo na razini s kraja prvog tromjesečja.

"Novih zaduženja koja bi se upotrijebila za financiranje gospodarske aktivnosti tako nije bilo, što zbog neizvjesnosti glede gospodarskog oporavka, što zbog i nadalje nepovoljnih uvjeta financiranja na inozemnom tržištu", navode iz HNB-a.

Dodaju kako su se u srpnju poduzeća, i to isključivo ona u većinskom državnom vlasništvu, dodatno zaduživala u inozemstvu, dok kod duga privatnih poduzeća nije bilo većih promjena.

"Glede refinanciranja duga privatnih poduzeća u drugom se tromjesečju nastavio trend rasta kašnjenja u otplatama glavnice i kamata, prisutan od kraja prošle godine, pa je njihovo stanje na kraju srpnja 2010. iznosilo čak 1,1 milijardu eura", upozoravaju analitičari HNB-a.

Po podacima HNB-a, izravna su ulaganja (s uključenim kružnim izravnim ulaganjima) krajem srpnja iznosila 7,1 milijardu eura, što je na godišnjoj razini rast za 9,4 posto, a isključe li se kružna izravna ulaganja iznosila su 5,9 milijardi eura.