Vlada i bankari sastaju se popodne, pogledajte što se jučer dogodilo

U kompleksnoj situaciji rasta tečaja švicarskog franka u odnosu na kunu bankari i Vlada odlučili su još malo razmatrati svoje mogućnosti djelovanja, a bankari bi trebali na sastanku koji će se održati danas izaći pred Vladu sa zajedničkim stavom i prijedlogom rješenja.

Tečaj franka u utorak je probio novu granicu pa mu je vrijednost na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke skočila na 6,725400 kuna, odnosno 2,79 posto više nego što je to bilo na prethodnoj listi.

I dok franak skače, dovodeći mnoge kreditne dužnike u sve goru egzistencijalnu situaciju, Vladini dužnosnici po drugi su put s predstavnicima najvećih banaka u prostorijama Ministarstva financija pokušali jučer pronaći rješenje svakodnevnog jačanja švicarske valute. Rezultat razgovora u utorak je bio da rješenja - nema. Ministarstvo financija u poslijepodnevnim je satima u javnost izišlo s priopćenjem u kojemu se suhoparno navodi kako je sastanak prošao u pozitivnom i konstruktivnom ozračju. Međutim, ni takvo ozračje očito nije bilo dovoljno da se dođe do rješenja te je novi sastanak zakazan za srijedu.

Kako neslužbeno doznajemo, banke su dale različite prijedloge za rješenje situacije. Banke su, prema neslužbenim izvorima, odbacile ideju moratorija na otplatu glavnice dok se franak ne normalizira. Među bankama nema jedinstvenog stava o rješenju problema pa su na razgovoru izlazile s različitim prijedlozima. Ipak, rješenje koje su neke od banaka predložile tiče se odgode otplate kreditnih obveza u kratkoročnom razdoblju.

Objašnjenje je bilo da su razmotrene neke mogućnosti, ali da je situacija toliko kompleksna da te mogućnosti trebaju biti dodatno testirane i analizirane, iako se postavlja pitanje kako je moguće testirati u jedan dan te mogućnosti ako su tako kompleksne. Glavna tema sastanka bila je situacija na tržištu kredita, prije svega stambenih, uz deviznu klauzulu vezanu uz tečaj švicarskog franka, pri čemu su predstavnici banaka kazali kako oni također prepoznaju problem i teškoće koje je uzrokovalo jačanje tečaja švicarskog franka.

Iz domaćih banaka nisu htjeli ništa komentirati upravo zbog nastavka pregovora u srijedu poslijepodne. Makroekonomski strateg Hrvatske narodne stranke Dragan Kovačević kaže da je problem tečaja franka nadišao problem klasičnog ugovora između dužnika i banaka te da bi se država prema tom problemu trebala postaviti kao prema elementarnoj nepogodi, što drugim riječima znači da bi država trebala pomoći pogođenim građanima. Kovačević se stoga zalaže za mnogo čvršći stav države prema bankama nego što je to do sada bio slučaj. Smatra da ne treba biti blagonaklon prema bankama jer većinu dobiti zarađuju od poslovanja s državom.

Moratorij na glavnicu

Predlaže tri načina rješavanja problema. Prvi je da Vlada uvjeri banke da proglase moratorij na otplatu glavnice i da naplaćuju samo kamatu sve dok se franak ne normalizira. Istodobno se krizi u SAD-u i eurozoni, koja djeluje kao pogonsko gorivo za let franka, ne nadzire kraj.

Drugi prijedlog je da banke snize kamatu, a treći je formiranje jamstvenog fonda za subvencioniranje kamata. "Ako banke ne bi prihvatile prva dva prijedloga i država se odluči na jamstveni fond, država bi trebala prema bankama nastupiti mnogo oštrije i uvesti porez na banke", rekao je Kovačević, dodavši da sva tri pristupa zahtijevaju aktivnu ulogu države. "Ako Vlada ne uspije riješiti ovaj problem, kako misli rješavati ozbiljnije gospodarske probleme?", zapitao se Kovačević.

32 mlrd. kn kredita

Trenutačno je ukupna vrijednost kredita vezanih za franak 32 milijarde kuna, što je nešto više od 11 posto u ukupnim kreditima. Iako taj broj nije velik u odnosu na primjerice Mađarsku, njihova struktura govori da je zaista riječ o elementarnoj nepogodi budući da se 84 posto kredita građana vezanih za franak odnosi na stambene kredite. Ukupna vrijednost stambenih kredita vezanih uz franak iznosi oko 24 milijarde kuna, što je udjel od 42,2 posto u ukupnim stambenim kreditima u Hrvatskoj, a gotovo polovica kredita za kupnju automobila je u francima. Da je situacija prilično nepodnošljiva, govori podatak da je franak u posljednje tri godine ojačao za čak 52 posto. Toliko su porasle i rate građana koji ponekad nisu ni imali izbora valute prilikom podizanja kredita, a banke su upravo kredite u francima reklamirale kao najpovoljnije.

Debakl prošle inicijative

Prethodni dogovor banaka i Vlade prije mjesec i pol dana u vezi s frankom završio je debaklom jer su se dogovorili o mogućnosti građana da otplatu kredita produlje za dodatnih 10 godina, što je odmah odbačeno kao skupo budući da jednostavni izračun pokazuje da kredit u tom slučaju znatno poskupljuje. I dok se rješenje još uvijek ne nazire, Slavko Kulić, znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu, smatra da Vlada ne može niti treba nešto učiniti za ugrožene građane. Smatra da je monetarna vlast u oličenju Hrvatske narodne banke indiferentna prema bankarskim vratolomijama i da bi predsjednik Sabora, kao čelnik tijela kojemu HNB odgovara, trebao poslati reviziju u banke koja bi trebala istražiti rade li u Hrvatskoj protivno pravilima u matičnoj zemlji. "Treba vidjeti kakva je uloga banaka u hrvatskom društvu i gospodarstvu, a ako banke rade protivno pravilima u matičnoj zemlji, trebala bi im se oduzeti licenca", rekao je Kulić. Kovačević načelno nije protiv te ideje, ali smatra da je to predug proces koji neće spasiti građane pa je, suprotno Kuliću, mišljenja da Vlada može brzo ugasiti požar.

S valutnim rizikom ili bez njega, banke na kraju lipnja zaradile 400 milijuna kuna

Hrvatske su banke na kraju lipnja zabilježile ukupnu dobit od 2,1 milijardu kuna, što je 400 milijuna kuna više nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuje agregirano statističko izvješće Hrvatske narodne banke. Istodobno im je ukupna imovina narasla za 18 milijardi kuna pa je na kraju lipnja iznosila 397,5 milijardi kuna. Ukupna vrijednost kredita istodobno je narasla za 16 milijardi kuna, na 274,8 milijardi kuna.