Osim ozbiljne i nepopularne štednje, po uzoru na Irsku, za što malo tko vjeruje da je Grčka spremna provesti, moguće je smanjivanje svih cijena i plaća i ugovora dekretom vlade 20 posto, što je također teško provedivo, ili devalvacija grčkog eura, odnosno stvaranje rezervne valute koja bi se mogla zvati „euro 2 ili euro Club Med“.
Čak bi i SAD-u s obzirom na specifične razlike između istoka i zapada zemlje dvije valute bile primjerenije za daljnji razvoj, no SAD za razliku od Europe ima veliku mobilnost radne snage. Čak 25 posto radnika radi izvan savezne države u kojoj su rođeni, dok je u Europi taj broj negdje između 1 i 2 posto.
Grčka je sada najbolji primjer kako nefleksibilna monetarna politika onemogućava prilagodbu monetarne politike kriznim okolnostima. Iako je teoretski moguće smanjiti vrijednost grčkom euru, koji čini 3 posto svih eura u optjecaju, jer se novčanice svake članice eurozone razlikuju, to bi automatski značilo da se Grčka mora zaduživati po kamatnim stopama od 12-13 posto.
Kada bi Grčka, ili neke druge države kojima ne odgovaraju kriteriji ECB-a, mogla preuzeti rezervnu valutu koja bi bila devalvirana 20 posto, to bi bilo prihvatljivo svim grčkim vjerovnicima jer bi za uloženi euro imali povrat barem 80 centi, a EU bi izbjegla skupo spašavanje Grčke, koje bi porezni obveznici bogatijih država sa sjevera teško "progutali".
Čak bi i SAD-u s obzirom na specifične razlike između istoka i zapada zemlje dvije valute bile primjerenije za daljnji razvoj, no SAD za razliku od Europe ima veliku mobilnost radne snage. Čak 25 posto radnika radi izvan savezne države u kojoj su rođeni, dok je u Europi taj broj negdje između 1 i 2 posto.
Grčka je sada najbolji primjer kako nefleksibilna monetarna politika onemogućava prilagodbu monetarne politike kriznim okolnostima. Iako je teoretski moguće smanjiti vrijednost grčkom euru, koji čini 3 posto svih eura u optjecaju, jer se novčanice svake članice eurozone razlikuju, to bi automatski značilo da se Grčka mora zaduživati po kamatnim stopama od 12-13 posto.
Kada bi Grčka, ili neke druge države kojima ne odgovaraju kriteriji ECB-a, mogla preuzeti rezervnu valutu koja bi bila devalvirana 20 posto, to bi bilo prihvatljivo svim grčkim vjerovnicima jer bi za uloženi euro imali povrat barem 80 centi, a EU bi izbjegla skupo spašavanje Grčke, koje bi porezni obveznici bogatijih država sa sjevera teško "progutali".
