Nove brige na pomolu
Zaduženje države u trezorcima 20 milijardi kuna, kamate dvostruke
Autor: Redakcija Business.hr | 09.12, 26.09.2011.
![]() |
Država će se do kraja godine morati pomučiti i s novim zaduženjima kojima će pokriti kratkoročne zajmove do godinu dana kojima osigurava likvidnost proračuna, piše Novi list.
Riječ je o trezorskim zapisima koji se izdaju najduže na godinu dana. Do kraja godine stare je 'trezorce' potrebno otplatiti ili zamijeniti novim i to u ukupnom iznosu od gotovo šest milijarda kuna. Naime, do kraja ove godine banke, ako su tako raspoložene, od države mogu naplatiti više od tri milijarde kuna trezorskih zapisa u domaćoj valuti i oko 418 milijuna u eurima. Trenutno je zaduženje države u trezorskim zapisima dosegnulo gotovo 20 milijardi kuna, što znači da do kraja godine treba otplatiti ili naći zamjenu za nešto manje od jedne trećine tog iznosa.
Država je nudila 500 milijuna kuna i 30 milijuna eura trezorskih zapisa, a banke su upisale 405 milijuna kuna i 29,3 milijuna eura i to po većoj kamatnoj stopi nego tjedan dana ranije.
U odnosu na lipanj ove godine kamate na trezorske zapise, odnosno pozajmice do 92 dana dvostruko su veće. U lipnju su iznosile 1,40, dok se sredinom rujna država zaduživala po kamati od tri posto. Kamate su značajno rasle i na kredite koji dospijevaju za 182 dana, jer su sa 2,15 skočile na 3,70. Na 'trezorce' koje država izdaje na godinu dana kamate su u tri mjeseca porasle sa 2,69 na 4,10.
Prema podacima sa službene stranice Ministarstva financija, Hrvatska je početkom 2005. godini u trezorskim zapisima bila zadužena za oko devet milijardi kuna, dok je trenutno taj iznos više nego dvostruko veći. To potvrđuje da i država ima problema s likvidnošću, pa se ponaša kao građani koji pokrivaju svoje obveze tako da na kreditnim karticama stvaraju nove i veće dugove.
Za zaduženje države sasvim sigurno nije dobrodošla ni vijest o tome da se pogoršao petogodišnji CDES spread, koji govori o tome kolika je rizičnost neke zemlje, pa onda i određuje kolike će ta zemlja plaćati kamate. Tako je hrvatski spread sa svibanjskih 260 bodova skočio na 449. To bi svakako znatno utjecalo na pokušaj države da se sada zaduži na inozemnom tržištu.
Vezani članci |
Anketa |












Komentari (0) Prijava