"Zbog straha od rizika nema novih vrijednosti u gospodarstvu"

Započela 1. SEE Financijskoj Areni 2009. koju je organizirala Infoarena Grupi uz podršku glavnog medijskog partnera – Business.hr,edukacijske partnere – Zagrebačka škola ekonomije i managementa i Cotrugli Business School, medijske pokrovitelje – Moj Posao, Inforeview, ISI Emerging Markets, Infotrend i Osiguranje te sponzora - Raiffeisenbank Hrvatska.

Koje su perspektive razvoja financijske industrije u Europi? Kakva je situacija u bankarskoj industriji u regiji, posebice u Hrvatskoj i Srbiji? U kojoj su fazi pregovori za pristupanje EU na polju bankarskog sektora? Da li možemo očekivati drugi val krize tijekom 2010. te koje se mjere planiraju za reduciranje efekata financijske krize?– bila su to prva pitanja o kojima se danas raspravljalo tijekom prvih izlaganja na 1. SEE Financijskoj Areni 2009. koju je organizirala Infoarena Grupi uz podršku glavnog medijskog partnera – Business.hr, edukacijske partnere – Zagrebačka škola ekonomije i managementa i Cotrugli Business School, medijske pokrovitelje – Moj Posao, Inforeview, ISI Emerging Markets, Infotrend i Osiguranje te sponzora - Raiffeisenbank Hrvatska.

Konferenciju je otvorio, Davor Holjevac, Viceguverner Hrvatske narodne banke, koji je sudionicima Konferencije detaljno predstavio status pregovaračkog postupka za članstvo u EU i to u dijelu 4 pregovaračka područja gdje je HNB nositelj ili sunositelj pregovaračkih aktivnosti, a to su: sloboda kretanja kapitala, financijske usluge, ekonomska i monetarna politika te financijski nadzor. Holjevac je zaključio da je velik dio posla u pregovaračkom postupku gotov, te da je potrebno dodatno realizirati prilagodbe fiskalnog i realnog sektora. Nadalje, istaknuo je da je najvažnije da svi zajedno budemo spremni na pojačanu konkurentnost u sklopu velikog sustava EU te da se svatko ponaosob treba zapitati da li smo zaista konkurentno sposobni.

Nadalje, Holjevac je predstavio glavne razlike između Basela II i Basela III, a koje se odnose na razlike u Direktivi o kapitalnim zahtjevima na razini EU te je istaknuo da je u pripremi nova Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća vezano uz kapitalne zahtjeva za knjigu trgovanja i resekuritizaciju te supervizorski nadzor politika nagrađivanja.

Predsjednik uprave Banco Popolare Hrvatska, Goran Gazivoda, istaknuo je tijekom svog izlaganja da smo opsjednuti „kulturom rizika“ te da averzija prema preuzimanju rizika i smanjena spremnost preuzimanja rizika, širenje lepeze prepoznatih rizika dovodi do smanjenja financiranja i stvaranja novih vrijednosti u gospodarstvu i u poslovanju s građanstvom.

Nadalje, istaknuo je da je sadašnji trenutak, trenutak istine za bankarske sisteme, a to znači da predstoji čišćenje bankarskih bilanci i adekvatna procjena neugrožene imovine te da sva potencijalno nenaplaćena potraživanja moraju biti kvalitetno rezervirana. „Rješenje za povećanje financiranja gospodarstva i građanstva leži u osiguranju kreditnog rizika putem osiguravajućih kuća; osiguranjem imovine, kojom banka osigurava financiranje, preko osiguravajućih kuća; osiguranjem postojećeg kreditnog portfelja (niža rezervacija = veća raspoloživost kredita); intenzivnijom suradnjom s HBOR-om (uz povećanje dijela marže za preuzimanje rizika financiranja namijenjen poslovnim bankama); financiranjem izvoznih projekata (s bržim povratom) i većim učešćem investitora u financiranju te ukidanjem limita na kreditne plasmane banaka.“ – istaknuo je Gazivoda.

Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja, pri Raiffesen Consultingu istaknula je da se tijekom 2010. ne očekuje rast profitabilnosti banaka kao ni promjena rasta aktive. Nadalje, tijekom 2010. ne očekuju se značajna smanjenja kamatnih stopa na domaće depozite, a posljedično ni na kredite kao ni povećanje regulatornog troška. „U skorijoj bi budućnosti bankovni sektor mogao zahvatiti novi val preuzimanja.

Međutim, zasad se ne zna na kojim bi cjenovnim razinama moglo doći do dogovora o akvizicijama između potencijalnih kupaca i prodavatelja. Sadašnje tržišne cijene općenito odražavaju značajno pogoršanje kvalitete aktive, potencijala za zaradu i gospodarskih izgleda u srednjoročnom razdoblju. Sve dok se ovi čimbenici ne budu mogli predvidjeti na nešto dulji rok, bit će malo potencijalnih kupaca banaka.“ – istaknula je Zrinka Živković Matijević.

Viceguvernerka Srpske narodne banke, Mira Erić, istaknula je da je srpski bankarski sektor dočekao krizu s visokom likvidnošću što je bio rezultat, između ostalog, često kritizirane restriktivne monterane politike. Nadalje, u rujnu 2008. netom nakon kolapsa Lemana, srpski je bankarski sektor doživio šok na likvidnost bankarskog sektora gdje je u nepunih 6 tjedana podignuto 17% štednje i to na osnovu neodgovornih izjava i neosnovanih pitanja u vezi stabilnosti srpskog bankarskog sektora. Neovisno o općem nepovjerenju na tržištu, bankarski sustav Srbije učinkovito je premostio prvo sučeljavanje s potencijalnom nelikvidnošću te su nadalje, potpisali aranžman s MMFom koji je praktički podrška financijskoj stabilnosti srpskog bankarskog sustava. Trenutno je primjetna stagnacija srpskog bankarskog sektora te se za predstojeće razdoblje očekuje svojedobno repozicioniranje banaka u smislu povećanja kreditne aktivnosti kao i smanjenje rizika banaka, istaknula je Mira Erić.

Drugog dana Konferencije, 24. studenog, predviđene su teme koje odnose na borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, Novi Zakon o platnom prometu te na novu regulativu na tržištu kapitala.