Koji su prioriteti EU u financiranju do 2020. godine?

Unatoč financijskoj krizi koja je zahvatila Europsku uniju, proračunski prioriteti za sljedeće financijsko razdoblje 2014. - 2020. pripremljeni su i upućeni u proceduru. S obzirom na specifičan položaj Hrvatske koja će Uniji pristupiti 1. srpnja 2013., taj proračun mogao bi zanimati naše gospodarstvenike.

Osim novih smjernica na razini provedbenih javnih politika, Europska komisija predložila je vrlo konretan financijski plan sastavljen od prikaza djelatnosti, financijskih alokacija i okvirnih mjera za njihovu provedbu.

U nastavku donosimo pregled proračunskih prioriteta.

Poljoprivreda i ruralni razvoj

Reformirat će se smjernice Zajedničke poljoprivredne politike (tzv. Common Agricultural Policy) radi promoviranja pametnog i održivoj razvoja, energetske učinkovitosti, prilagodbe klimatskim promjenama i diversifikacije ekonomske aktivnosti u ruralnim područjima kako bi se postigao ujednačen razvoj na području cijele Unije.

Temelje uvođenja predstavljat će dva stupa: prvi je izravna potpora poljoprivrednicima, a drugi podizanje kapaciteta u sektoru ruralnog razvoja.

Ukupna alokacija za tu grupu djelatnosti iznosi 386,9 milijardi eura.

Klimatske promjene

Vrlo ambiciozna Unijina politika koja se odnosi na klimatske promjene sastoji se od tri važna cilja poznatija kao ciljevi 20/20/20 - smanjenje emisija za 20%, povećanje energetske efikasnosti za 20% i korištenje obnovljivih izvora energije tako da 20% energije dolazi iz nevedenih izvora. Projekti će se financirati iz programa LIFE+, kojem je namijenjeno 800 milijuna eura.

Podizanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća

To je jedna od najvažnijih europskih politika u sljedećem razdoblju jer mala i srednja poduzeća zapošljavaju gotovo 67% radne snage u Europi i znatno utječu na opću zaposlenost. Potpora će im biti osigurana nizom pametnih mjera, od kojih se najviše ističe olakšan pristup financijama, posebice zajmovima i sredstvima iz fondova EU.

Dosad je na području tih fondova najvažniji instrument bio Program za konkurentnost i inovacije, poznatiji kao CIP, koji je kroz svoje tri komponente - Poduzetništvo i inovacije, Informacijske i komunikacijske tehnologije te Inteligentna energija u Europi - malim i srednjim poduzetnicima omogućavao komercijalizaciju inovativnog potencijala.

Sada se predlaže osnivanje novog programa pod nazivom Program za konkurentnost, male i srednje poduzetnike, koji bi mogao naslijediti CIP. Za olakšavanje pristupa malih i srednjih poduzetnika unaprijeđenim instrumentima upotrebljavali bi se postojeći resursi Europske poduzetničke mreže koja je uspostavljena na području cijele Unije.

Predložena financijska alokacija za novi program iznosi 2,4 milijarde eura.

Znanost i istraživanje

Poseban je naglasak na povećanju istraživačkih kapaciteta na razini Unije kako bi se pokušao smanjiti zaostatak za vodećim državama, Japanom i SAD-om. Osnovni program kojim će se podupirati istraživački Unijini kapaciteti ujedinit će potencijal programa kao što su Okvirni program 7, inovacijski dio Programa za konkurentnost i inovacije i Europski institut za inovacije i tehnologiju.

Tako osmišljen Zajednički strateški program za istraživanje i inovacije na raspolaganju će imati 80 milijardi eura koje će se alocirati na poticanje znanstvene izvrsnosti, stvaranje primjenjive znanosti i na istraživačku potporu poslovnom sektoru.

Ovaj članak objavljen je u tiskanom izdanju Business.hr-a od 11. studenog 2011. Ako se želite pretplatiti na Business.hr, to možete učiniti ovdje.