Vapaj korisnika EU fondova: Očajni smo i želimo odustati

Situaciju pogoršavaju izjave korisnika bespovratnih sredstava koji razmišljaju o tome da, zbog prevelike birokratiziranosti sustava i neprijateljskog odnosa operativnih struktura, odustanu od daljnjih prijava projekata na natječaje, a samim time i od korištenja novca
 

Unatoč razmjerno velikom broju projekata koji su provedeni uz pomoć bespovratnih sredstava iz prve i druge generacije pretpristupnih fondova, trenutačna situacija nije nimalo bajkovita.
Samo 30 posto iskorištenosti programa IPA zabrinjavajući je podatak, a situaciju dodatno pogoršavaju izjave korisnika bespovratnih sredstava koji razmišljaju o tome da, zbog prevelike birokratiziranosti sustava i neprijateljskog odnosa operativnih struktura, odustanu od daljnjih prijava projekata na natječaje, a samim time i od korištenja novca.
 

Gubljenje vremena

Razlozi leže u činjenici da su korisnicima nametnute izuzetno komplicirane procedure opravdavanja novca pa velik dio radnog vremena provode u administriranju projekta, umjesto u provedbi planiranih aktivnosti. Svaka operativna struktura pravila tumači na svoj način, što dovodi do velike nesigurnosti pa se postavlja pitanje koju proceduru uopće treba primijeniti u pojedinoj situaciji.

O tom problemu razgovarali smo s predstavnicima brojnih udruga koje su poznate po tomu da vrlo dobro koriste navedena sredstva i primjer su dobre prakse kako koristiti EU fondove, ali i tvrtki, ustanova za obrazovanje odraslih i drugim korisnicima bespovratnih sredstava. Predstavnici udruga požalili su se na preveliku administraciju, neprijateljski odnos zaposlenika operativnih struktura i gledanje udruga svisoka umjesto pružanja pomoći te nepravodobna reagiranje na projektne izvještaje zbog čega pati provedba.

Nejasan PRAG

Veliki im je problem i Praktični vodič kroz procedure ugovaranja pomoći Europske unije trećim zemljama (tzv. PRAG) jer je nejasan, a i svako ga tijelo tumači drukčije pa se stvara velika nesigurnost u provedbi projekata.

„Preveliko administriranje glavni je razlog zašto ne uspijevamo opravdati novac iz proračuna projekta jer ne znamo na pravilan način provesti natječajne procedure, a ne dobivamo adekvatnu pomoć od operativnih struktura. Događalo nam se da na prvom sastanku koje operativno tijelo održi s onima koji su prošli na natječaju budu predstavljena jedna pravila, a tijekom provedbe se mijenjaju bez prethodnog upozorenja. Jednostavno smo očajni i ozbiljno razmišljamo o tomu da prestanemo pisati projekte jer smo dovedeni u bezizlaznu situaciju, a prelaskom na strukturne fondove bit će još gore“, komentirao je predstavnik jedne udruge koji je želio ostati anoniman zbog straha da se ne zamjeri zaposlenicima operativnih struktura.

Prošli je tjedan Business.hr predočio Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije sukus problema i uputio zahtjev da prime predstavnike udruga, konzultanata i drugih zainteresiranih korisnika EU fondova kako bi što prije pronašli rješenje ovih i brojnih drugih problema. „Ne bude li reakcija Ministarstva brza i ako ono ne počnu komunicirati s onima koji provode projekte, izgubit ćemo još više novca, a o strukturnim fondovima da ne govorimo“ komentiraju predstavnici udruga.