Komentar: Komunikacija institucija i tvrtki treba biti dvosmjerna

U prošlotjednom komentaru pod naslovom "Bez lobiranja u Bruxellesu ste običan turist" osvrnula sam se na nedostatak lobiranja za projekte hrvatskih korisnika koji se sufinanciraju iz Okvirnog programa 7 (FP7), Programa za konkurentnost i inovacije (CIP) i drugih programa kojima upravlja Bruxelles.

Naime, često slušam da je poduzetnicima i predstavnicima drugih sektora upravo nedostatak sustavne lobističke podrške u Bruxellesu jedan od glavnih razloga zašto ne prijavljuju svoje projekte na CIP i FP7 natječaje jer znaju da će teško dobiti sufinanciranje projekta ne budu li lobirali.

Upoznata sam s nekoliko financijski vrlo izdašnih međunarodnih projekata koji su financiranje iz FP7 i CIP programa dobili isključivo zahvaljujući lobiranju. Isto tako poznajem i one koji nisu uspjeli jer nisu imali lobiste kao pomoć.

Željela sam upozoriti na taj problem, o kojemu se često priča u kuloarima, malo piše, a još se manje sustavno radi kako bismo natjerali nadležne institucije u Hrvatskoj na konkretne akcije i pomake u borbi za europska sredstva, a samim time i tržište.

Upravo sam se zato neugodno iznenadila kada sam zaprimila reakciju Hrvatske gospodarske komore na ovu rečenicu u navedenom tekstu:

"Hrvatska nema ured u Bruxellesu koji bi lobirao za projekte u kojima sudjeluju hrvatski partneri, osim ureda HGK koji, prema riječima njihovih predstavnika, dosad nije zabilježio zapažene rezultate u lobiranju za hrvatske projekte i konzorcije. "

Reakcija, koju možete pročitati u našoj rubrici, sadrži informacije o projektima u koje je HGK uključen, ponešto statističkih podataka o rezultatima i dodatnih informacija u kojima je valjda cilj objasniti da je HKG itekako postigao zapažene rezultate u lobiranju za hrvatske projekte i konzorcije.

I to sve skupa uopće nije sporno. Hrvatska gospodarska komora je, sukladno svojim statusnim i strateškim dokumentima, zadužena raditi te poslove, a o njihovoj kvaliteti neka sudi članstvo, korisnici i javnost.

Međutim, moj tekst nije se osvrnuo na lobiranje za općenite projekte i izlazak hrvatskih poduzetnika na europsko tržište ni na značaj Komore u obavljanju međunarodnih aktivnosti, nego isključivo na nedostatak lobiranja za projekte koji se sufinanciraju iz FP7, CIP i drugih sličnih programa. To je vrlo jasno svakome tko je pročitao tekst i spornu rečenicu.

Također, zaključak da "bruxelleski ured HKG dosad nije zabilježio zapažene rezultate u lobiranju za hrvatske projekte i konzorcije" nije moj slučajni navod, već citat iz intervjua s Vesnom Torbarinom, voditeljicom ureda HGK za međunarodne odnose i koordinatoricom Europske poduzetničke mreže za Hrvatsku, koji je objavljen u našim novinama 19. kolovoza.

Taj intervju jedan je od prvih tekstova objavljenih u novootvorenoj rubrici EU fondovi, što svjedoči o našem mišljenju o važnosti koju za hrvatske tvrtke ima HGK i Europska poduzetnička mreža.

U njemu smo prvi put javno pozvali hrvatske tvrtke da za potrebe lobiranja za FP7 i CIP projekte kontaktiraju predstavništvo HKG u Bruxellesu na čelu s Dragicom Martinović, što svjedoči o našoj želji da pridonesemo poboljšanju cjelokupne situacije, a ne da umanjimo značaj HGK.

Na taj intervju i spornu rečenicu u njemu nisam zaprimila službenu reakciju HGK, ali sam u neslužbenoj komunikaciji dobila informaciju da se, nakon objave, nekoliko tvrtki obratilo HGK upitima koji se odnose na europske projekte. Vjerujem da si mogu pripisati dio zasluga za taj rezultat i nadam se da će upita biti još više.

Ovime sam, nadam se, još jednom demistificirala pošlotjedni tekst i ponovno skrenula pozornost na činjenicu da je hrvatskim projektima za dobivanje sredstava iz FP7 i CIP programa potrebna sustavna pomoć svih nadležnih institucija.

S obzirom na to da su iz HGK ipak reagirali na navedenu rečenicu, koristim priliku da stvari dovedemo "na čistac" pa molim da mi dostave nazive svih FP7 i CIP projekata hrvatskih tvrtki za koje su lobirali u Bruxellesu u posljednjih desetak godina, iznose ugovorenih sredstava i popis članova konzorcija. Sa zadovoljstvom ću objaviti te podatke kao primjere dobre prakse i poticaj da se i druge hrvatske tvrtke uključe u FP7 i CIP projekte.

*Ariana Vela, konzulantica za EU fondove (ariana@eu-projekti.com)