Kome su banke dale naših 200 milijuna kuna?

Ako HBOR ne uspije financirati 40 posto odobrenih kredita, banke će se naplatiti iz proračuna. Zato svi oni koji pune proračun imaju pravo znati tko i zašto troši 500 milijuna kuna jer bi od toga iznosa 200 milijuna kuna moglo doći na naplatu državnoj blagajni.

Petsto milijuna kuna uskoro bi se trebalo sliti na račune kompanija kojima će HBOR i šest poslovnih banaka odobriti kredite iz sredstava izlicitiranih na prvoj aukciji za Program kreditiranja obrtnih sredstava. No, ni desetak dana nakon održane aukcije ne zna se hoće li javnost doznati koje će kompanije biti dobitnici povoljnih kredita, iako su obilato potpomognuti državnom potporom.

Dvjesto milijuna kuna javnoga novca u ukupnom iznosu povoljnih kredita nisu dovoljan argument da korisnici kredita i njihove poslovne banke bez natezanja i igranja skrivača pristanu na objavu tko je i zašto dobio privilegirane „krizne“ kredite. Petinu odobrenih kredita, sto milijuna kuna, korisnici kredita moći će i trebali bi koristiti za plaćanje dospjelih obveza prema dobavljačima i drugim vjerovnicima pa bi, valjda, i svi hrvatski vjerovnici trebali znati jesu li njihovi dužnici među dobitnicima kredita iz modela A kako ne bi ostali kratkih rukava. I poboljšanje njihove likvidnosti jedan je od razloga donošenja Vladinih mjera za gospodarski oporavak i razvitak pa je red da znaju da mogu naplatiti svoja potraživanja.

U ime bankarske tajne, šest banaka i njihovi potencijalni korisnici povoljnih kredita za obrtna sredstva dobili su ekskluzivno pravo odlučiti hoće li javnost doznati tko će i na što potrošiti 500 milijuna kuna kredita s kamatom, koja se zahvaljujući državnoj potpori spustila za nekoliko postotnih bodova na 5 posto. Pritom bankarska tajna neće posve ostati tajna jer će HBOR i Ministarstvo financija, a time i Vlada, morati dobiti informacije o tome tko je i zašto dobio kredite iz Vladina paketa antirecesijskih mjera koje svoje uporište prije svega imaju u državnom proračunu.

Ako HBOR „pukne“ i ne uspije financirati 40 posto odobrenih kredita, njegovi partneri iz poslovnih banaka naplatit će se iz proračuna. Zato svi oni koji pune proračun imaju pravo znati tko i zašto troši 500 milijuna kuna jer bi od tog iznosa 200 milijuna kuna moglo doći na naplatu državnoj blagajni. Upravo zbog toga svi korisnici kredita iz drugog Vladina modela, jamstvenog fonda, unaprijed moraju pristati na objavljivanje odobrenih im kredita, pa nema nikakvih razloga da korisnici kredita iz A modela budu povlašteni u odnosu na njih.