Komentar: Kako je Kosor opet popustila Pahoru

Jadranka Kosor još je jednom učinila kompromisni ustupak Borutu Pahoru. Nakon što je kompromisno pristala na arbitražni sporazum o granici, Jadranka Kosor je s Pahorom dogovorila bilateralno rješavanje problema hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci, odustavši od dosadašnjeg rješavanja tragom sukcesijskog ugovora u paketu sa svim ostalim sljednicama bivše Jugoslavije.

Ugovorom o sukcesiji, odnosno njegovim Aneksom C, države sljednice bivše Jugoslavije obvezale su se da će bez odgode ispregovarati pitanje devizne štednje u poslovnim bankama za koju je jamčila SFRJ ili NBJ te da će pritom u obzir uzeti "potrebu zaštite devizne štednje pojedinaca". Pristale su i da će se pregovori održati pod pokroviteljstvom baselske Banke za međunarodno poravnanje.

Hrvatska je u tim pregovorima zagovarala rješenje prema kojemu će svaka država sljednica preuzeti jamstva po bankama koje imaju sjedište ili su imale pravnu osobnost na njezinu području. Hrvatski prijedlog podržale su, osim Slovenije, sve sljednice bivše Jugoslavije i regulirale ga svojim zakonodavstvom. Slovenija je odbila i kompromisno rješenje Baselske banke. Zbog toga je posve zamro taj dio sukcesijskog posla, ali se umrtvio i čitav proces sukcesije, pa čak i onaj dio koji je bio posve definiran, poput raspodjele imovine bivše zajedničke diplomacije.

U idili Bohinjskog jezera Jadranka Kosor se odrekla podrške ostalih bivših jugoslavenskih država i pristala da rješenje za hrvatske štediše dogovori neposredno s Ljubljanom. Slovenija će eventualni dogovor s Hrvatskom vjerojatno nametati i drugima, ponajprije BiH u kojoj je poslije hrvatskih najviše oštećenih štediša Ljubljanske banke.

Hrvatsko-slovensko patentiranje bilateralnog rješavanja sukcesijskih problema vjerojatno će preuzeti i druge sljednice bivše Jugoslavije. Moguće je da će ih tako lakše riješiti. No, već sada je jasno da će BiH i ovaj put, kao što je to bilo i u ratu, izvući kraći kraj, jer je voljom međunarodnih protektora koji njome upravljaju uglavnom sve svoje sukcesijske obveze izvršila, a sada će se morati bilateralno natezati s ostalim sljednicama bivše Jugoslavije kako bi povratila imovinu svojih tvrtki i građana, odnosno dobila sve ono što joj pripada po sukcesijskom ugovoru.