Dobit PBZ-a pala ispod milijardu kuna

PBZ grupa je u 2009. godini ostvarila 960,2 milijuna kuna neto dobiti, što je smanjene od 287,6 milijuna kuna ili 23,1 posto u odnosu na godinu ranije, podaci su iz financijskog izvješća tvrtke objavljenog na Zagrebačkoj burzi.

Na smanjenje neto dobiti najviše su utjecali krizom potaknuti viši kamatni troškovi ostvareni u prvoj polovici 2009. i veće izdvajanje rezervacija za identificirane gubitke u portfelju zajmova i potraživanja.

Tijekom 2009. Grupa je ostvarila neto prihod od kamata manji 5,5 posto u odnosu na 2008.

Kamatni troškovi su povećani 0,7 posto, a najznačajniji rast je ostvaren u dijelu kamatnih troškova prema građanima. To povećanje rezultat je većih kamatnih stopa na sredstva klijenata i kamatnih stopa na tržištu novca, navodi se u pojašnjenju poslovnih rezultata.

PBZ grupa bilježi smanjenje neto prihoda od provizija i naknada u odnosu na 2008. 5,3 posto. Najveći razlog smanjenja je u manjem prihodu po uslugama korporativnog financiranja te općenito upravljanja imovinom.

Ukupni troškovi poslovanja Grupe lani su bili ispod razine troškova u 2008., što je rezultat povećanih napora u efikasnijoj kontroli troškova. Omjer troškova poslovanja u prihodu iz poslovanja za 2009. iznosi 47,2 posto i manji je za 1,3 postotna boda.

Tijekom 2009. Grupa je izdvojila 554,9 milijuna kuna za vrijednosno usklađivanje i rezervacije za gubitke, što je višestruko povećanje u odnosu na 2008.

Bilanca Grupe na kraju 2009. iznosi 71,5 milijardi kuna, što je rast 0,4 posto u odnosu na kraj 2008.

Najveći pojedinačni doprinos rezultatima Grupe ostvarila je Privredna banka Zagreb koja je u 2009. ostvarila 926,6 milijuna kuna neto dobiti, što je pad 15,8 posto prema godini ranije kada je dobit iznosila 1,1 milijardu kuna.

Neto prihodi od kamata PBZ-a u 2009. iznosili su 1,8 milijardi kuna i pali su sedam posto. Prihod od kamata manji je 1,8 posto i iznosi 3,7 milijardi kuna, dok su rashodi od kamata porasli 3,5 posto, na 1,9 milijardi kuna.

Do povećanja kamatnih rashoda došlo je zbog povećanja troškova financiranja te općenito viših kamatnih stopa na depozite, kao i kamatnih stopa na tržištu novca, posebice tijekom prvog tromjesečja 2009., navodi se.