Europska komisija plaši se propasti Hypo grupe

Iako su odobrili produljenje financijske pomoći i rokova restrukturiranja poslovanja te prodaju rizičnih dijelova poslovanja posrnule austrijske Hypo banke, u Europskoj komisiji smatraju da poslovanje banke neće moći biti rentabilno.

Nakon što je prošlog tjedna austrijska država kao jedini dioničar Hypo Group Alpe Adria banke iz Klagenfurta odobrila novu injekciju kapitala od 450 milijuna eura u banku, kako bi dodatno potpomogla njezinu sanaciju, problemi za tu banku ne prestaju.

Kako piše austrijski Der Standard, sumnju i dvojbe oko održivosti poslovnog modela i uopće opstanka skandalima uzdrmane koruške banke prošlog je utorka iznijela i Europska komisija.

Kasno prošle jeseni otkriveno je da je banci hitno potrebna financijska pomoć zbog još neprocijenjenih loših i nenaplativih kredita koje je koruška banka plasirala u istočnoj Europi, kako se otkriva iz dana u dan, putem preporuka iz sumnjivih političkih veza s danas pokojnim tadašnjim koruškim poglavarom Jörgom Haiderom iz ekstremno desne Slobodarske stranke.

Austrijska država pristala je pomoći Hypu, ali je natjerala dotadašnje vlasnike, njemačku Bayerische Landesbank, te saveznu pokrajinu Korušku i Grawe osiguranje iz Graza da svoje udjele u Hypu prepuste za cijenu od jednog eura za svaki od tri udjela, iako su oni dotad u banku upumpali 1,6 milijardi eura kapitala kako bi spriječili njezin bankrot.

Financijske injekcije

Iako su iz banke tvrdili da je to najmanje izgledna opcija, država je preuzela banku, a BLB je u banku, kao najveći dotadašnji vlasnik, morao upumpati dodatnih 825 milijuna eura, Koruška 200 milijuna eura, a Grawe 30 milijuna eura.

Ukupno je austrijska država u banku izravno i putem pokrajinske vlade ubacila 650 milijuna eura, od kojih 100 milijuna za garancije i 550 milijuna za novi kapital.

Šesta najveća banka u Austriji trenutačno prolazi radikalno restrukturiranje i saniranje poslovanja, a Europska komisija nije presretna zbog mogućnosti da se prolongira državna pomoć Austrije banci u restrukturiranju.

Odlazak države iz banke uvelike ovisi o sanaciji potraživanja, odnosno još nepoznatoj visini nenaplativih i loših kredita koje je banka davala po cijeloj jugoistočnoj Europi, pa i Hrvatskoj.

Loša imovina

U Bruxellesu se brinu da predloženi plan restrukturiranja nije rentabilan, a pažnju birokrata Europske komisije posebno je zaokupila loša kvaliteta imovine i njezina realna vrijednost, piše Der Standard.

No, predsjednik Uprave, ili bolje reći njezin prisilni upravitelj, stručnjak za restrukturiranje Kranebitter, ne boji se da su u Europskoj komisiji u pravu: "Kritično razmatranje i proučavanje plana restrukturiranja zadaća je Europske unije. Njihove ocjene o neodrživosti poslovanja Hypa mi vidimo kao izazov, a naša je zadaća dokazati da je Hypo u stanju preživjeti."

Nakon što je Europska komisija nevoljko pristala produljiti rok za paket pomoći Hypo banci, Kranebitter se suočava s gomilom pitanja iz EK, koja je plan restrukturiranja odobrila u ožujku ove godine pod uvjetom da se banka povuče iz nekoliko zemalja i nekoliko rizičnih poslova.

Kranebitter tvrdi da je produljenje roka vraćanja financijske injekcije i cijelog plana restrukturiranja priznanje Europske komisije da ipak vjeruje u model restrukturiranja i poslovanja banke. Uostalom, tvrdi on, riječ je o logičnom potezu ako izlazak nije moguć u roku šest mjeseci.

Hrvatski Hypo žele RBA i OTP?

Iako je nedavno predsjednik Uprave banke Gottwald Kranebitter najavio da država neće prodati banku prije nego što istekne pet godina od početka restrukturiranja, nervoza Europske komisije zbog održivosti poslovanja banke ponovno otvara mogućnosti za spekulacije o brzoj prodaji njezine imovine i poslovanja u svakoj zemlji pojedinačno.

Iz Hypa u Hrvatskoj, gdje je, prema procjenama šefa koruškog istražnog povjerenstva za Hypo banku Rolfa Holuba, plasirano do 300 milijuna eura sumnjivih kredita, već se neko vrijeme mogu čuti glasine o tome da su za hrvatsku Hypo banku zainteresirane mađarska OTP banka i austrijska Raiffeisen International.

Iz same banke već neko vrijeme dolaze kalkulacije o tome da bi se na bubnju među prvima iz grupe mogla naći hrvatska Hypo banka. Iako iz prozvanih banaka nije bilo službene potvrde o tome, priče o njihovu interesu za Hypo nisu bez temelja.