Svi IGH-ovi propali ‘poslovi stoljeća’

Sudjelovanje u projektu gradnje hidroelektrana u Rusiji vrijednom 2,5 do tri milijarde eura, suradnja s ruskom građevinskom tvrtkom SKM na projektima vrijedim 2 milijarde eura, projekt novog terminala zagrebačke zračne luke vrijedan 230 milijuna eura, posao stoljeća na razini grada Zagreba – Zagrepčanka vrijedan 45 milijuna eura i naposljetku novi posao stoljeća – gradnja autoceste kroz Crnu Goru vrijedna 2,7 milijarde eura.

Sve te projekte, osim ‘loše’ sudbine – ili su propali ili odgođeni ili je njihova realizacija vrlo upitna – povezuje još nešto – Institut IGH koji vodi Jure Radić.

Svi ti projekti vrijedni su ukupno više od osam milijardi eura. Svoje je sudjelovanje u njima IGH, odnosno Jure Radić glasno najavljivao, ali su uglavnom u tišini iz njih izlazili, odustajali ili bi partneri s njima prekidali suradnju.

Na vijesti o sudjelovanju te tvrtke u velikim projektima dionice IGH su rasle, kao i u zadnjem slučaju “posla stoljeća”, a kako su se prilike dalje razvijale donosimo u pet najvećih “priča o uspjesima”.

1. Propala suradnja s ruskim SKM-om

Vrijednost: 2 milijarde eura

U siječnju 2008. godine IGH je najavio svoj velik prodor u Rusiju potpisavši čak šest ugovora s tamošnjom građevinskom tvrtkom SKM. Tada su najavili osnivanje triju zajedničkih tvrtki u Moskvi te jedne u Zagrebu. Pri potpisivanju ugovora rečeno je da time počinje zajedničko vođenje SKM-ovih projekata na ruskom i ukrajinskom tržištu, čija je vrijednost oko dvije milijarde eura i koji se trebaju realizirati u iduće tri do četiri godine.

No, suradnja je propala. Kako doznajemo od dobro upućenih, povod prekidu suradnje bilo je projektiranje ledene dvorane u jednom ruskom gradu u blizini Moskve. IGH je za SKM izradio taj projekt no, prema riječima naših sugovornika, Rusi su bili nezadovoljni projektom jer je klizalište bilo pogrešno projektirano, odnosno nekoliko metara uže od potrebne širine. Zbog toga se poveo i spor između SKM-a i IGH i Rusi su tražili odštetu od 150.000 eura, koju je IGH na kraju navodno i platio. Potom je pukla suradnja IGH I SKM-a.

2. Propalo projektiranje hidroelektrana u Rusiji

Vrijednost: 2,5–3 milijarde eura

Jure Radić je sredinom svibnja 2008. godine sazvao izvanrednu konferenciju za novinare na kojoj je javnosti priopćio da je IGH dobio posao projektiranja 10 hidroelektrana u Čečeniji. Radić je tada vrlo ponosno rekao da je cijeli projekt vrijedan 2,5 do tri milijarde eura. Posao gradnje hidroelelektrana dobila je slovenska tvrtka Riko grupa, a prema Radićevim riječima vrijednost posla u tom projektu koji se odnosi na IGH bila je oko 100 milijuna eura.

No, IGH ipak neće projektirati te hidroelektrane jer je pukla i suradnja s Riko grupom. Kako smo neslužbeno doznali, u Riko grupi su se osjetili prevarenima kada su im iz IGH priznali da nemaju iskustva u projektiranju hidroelektrana te da će za posao u Čečeniji angažirati podizvođače.

U Riko grupi na to nisu pristali, raskinuli su suradnju te angažirali drugu hrvatsku tvrtku Elektroprojekt, a upravo je tu tvrtku IGH i planirao angažirati kao svojeg podizvođača.

3. Odustajanje od Zagrepčanke

Vrijednost: 46 milijuna eura

U kolovozu 2008. godine IGH pobjeđuje na natječaju za kupnju idealnog dijela zemljišta Zagrepčanke, ponudivši Zagrebačkom holdingu za to 46 milijuna eura.

No, nakon potpisivanja ugovora u listopadu uskoro na vidjelo dolazi činjenica da IGH nema novca za to zemljište. Nakon duge trakavice, u kojoj je Jure Radić stalno ponavljao da će osigurati novac i da je za taj projekt našao strateškog partnera – koji je uvijek bio tajan, krajem godine s Holdingom dogovara produljenje roka uplate obećanih 46 milijuna eura do kraja 2009. godine.

Za to je vrijeme IGH plaćao kamatu. No, krajem prošle godine, Holding raskida ugovor s IGH-om jer Radićeva tvrtka nije uplatila ugovoreni iznos.

Trenutačno se vodi spor zbog uplaćenog predujma i kamata, ukupno 7,5 milijuna eura. Holding želi naplatu cijelog predujma, a IGH želi nagodbu o tome pa su pregovori još u tijeku.

4. Na čekanju: Zračna luka Zagreb

Vrijednost projekta: 230 milijuna eura

Žiri Zračne luke Zagreb u početkom listopada 2008. godine objavio je da je na međunarodnom natječaju za idejno arhitektonsko rješenje novog putničkog terminala zagrebačkog aerodroma pobijedio projekt IGH i arhitekata Branka Kincla i Vladimira Neidhardta.

Radić je odmah sazvao konferenciju za novinare hvaleći se novim uspjehom. Sumnje u namještanje natječaja sa smiješkom je odbacivao.

No, projekt novog Plesa stoji. Ništa se ne događa glede njegove realizacije, a za to je krivac većinski vlasnik aerodroma – država.

Ipak, to je još jedan od projekata u kojima je trebao sudjelovati IGH i od kojega najvjerojatnije neće biti ništa. Pleso će najvjerojatnije ići pod koncesiju, a koncesionar će odlučiti o arhitektonskom rješenju novog terminala. Radić tvrdi da bi IGH bio koncesionar, no u to je zbilja teško vjerovati s obzirom na dosadašnja iskustva s bombastičnim najavama iz IGH.

5. Fijasko stoljeća u Crnoj Gori

Vrijednost: 2,7 milijardi eura

Tadašnji je premijer Ivo Sanader na sjednici Vlade sredinom ožujka obavijestio javnost da su Konstruktor, IGH I Tehnika dobili posao gradnje autoceste kroz Crnu Goru, vrijedan 2,7 milijardi eura.

Hrvatske bi tvrtke gradile autocestu na kojoj bi bile i koncesionari, a njihov je udjel u tom poslu milijarda eura. Bolje upućenima bilo je odmah posve jasno da će Konstruktor, IGH i Tehnika vrlo teško doći do tog novca.

Iako su crnogorska vlada i hrvatske tvrtke potpisali ugovor, pa čak i svečano otvorili radove, posao stoljeća za Konstruktor, IGH i Tehniku polako postaje fijasko stoljeća. Trakavica oko jamstava do kojih hrvatske tvrtke ne mogu doći traje već dulje. Crnogorci im stalno produljuju rokove, a novi je rok u utorak.

No, od bankovnih je jamstava spornija mogućnost da Crna Gora uspije financirati gradnju te autoceste.