D&B: Rejting Hrvatskoj zadržan iako HDZ-u prijeti podjela na dva dijela

Najveća bonitetna kuća na svijetu Dun & Bradstreet zadržala je za Hrvatsku dosadašnji rejting DB3d, čime ju svrstava u zemlje s blagim rizikom poslovanja, izvjestio je BonLine.

Rejting se promjenio u čak 11 zemalja: Alžiru, Kolumbiji, Hondurasu, Iranu, Jamajci, Južnoj Korei, Nigeriji, Španjolskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Jemenu te Srbiji.

Srbiji je poboljšan rejting od visokorizične zemlje na zemlju s umjerenim rizikom poslovanja. Rejting je sa DB5a povećan na DB4d. Na bolji rejting Srbije utjecala su brojna pozitivna ekonomska i politička kretanja. Izglede za makroekonomsku stabilnost zemlje je u velikoj mjeri potpomogao sporazum sa MMF-om u 2009 godini o osiguranju 4 milijarde USD kredita. Uz to, pad ekonomije je strukturalno koristio privredi smanjujući inflatorne pritiske i korigirajući prethodni neodrživo veliki deficit tekućeg računa platne balance.

U regiji i dalje najviši rejting ima Slovenija (DB2c), a slijede ju Mađarska i Hrvatska (DB3d), Albania (DB4a), Makedonija (DB4b), Srbija (DB4d) i BIH (DB6a).

Prema D&Bjevim podacima, 23,5% plaćanja hrvatskih poduzeća stranim poduzećima kasnilo je više od 30 dana od ugovorenih rokova. 65% plaćanja izvršeno je u dogovorenom roku, dok je 8.9% plaćeno sa 60 ili više dana zakašnjenja od ugovorenog roka. 2,2% plaćanja kasni više od 120 dana. D&B i dalje preporuča stranim investitorima da poslovanje sa hrvatskim poduzećima osiguraju akreditivom. Zbog kreditne krize i smanjenja profitabilnosti poduzeća, plaćanje stranim partnerima i dalje ostaje izazov za hrvatska poduzeća.

D&B predviđa kako vladu desnog centra očekuje izazovno razdoblje u borbi protiv globalne recesije koja je utjecala na pad BDP-a u 2009 godini, te koja će vršiti pritisak na rast BDP-a u daljnje dvije godine.

Za premijerku Kosor jedan od prioriteta je također i održavanje jedinstva u stranci koje je poljuljano pokušajem bivšeg premijera Sanadera da se vrati u stranku. D&B ne isključuje mogućnost da bi se vodeća stranka mogla razdvojiti na dva dijela ukoliko će se nastaviti neslaganje između pobornika bivšeg premijera Sanadera i nove premijerke Kosor.

U međuvremenu, oporavak Hrvatske kočiti će i dalje vrlo spor ekonomski rast u eurozoni. Domaća potražnja će također biti oslabljena, dok je kućanska potrošnja smanjena zbog slabijeg rasta plaća, visoke nezaposlenosti, većih poreza te strožih kreditnih uvjeta.

Poudzeća će također trošiti manje zbog limitiranog zaduživanja kod banaka, a poduzeća koja izvoze mogu očekivati oporavak zbog povećane svjetske trgovine u 2010 i 2011 kako predviđa D&B.

Vladini stimulansi za potrošnju biti će ograničeni zbog želje da se fiskalni deficit vrati ispod 3% BDP-a. Za makroekonomsku stabilnost, stalni deficit koji ima Hrvatska jedan je od najvećih rizika, jer se uvijek postavlja pitanje kako će se isti financirati.