DOKUMENT: Otkrivamo koje sve zagrebačke nekretnine želi Crkva

Naplata dugova na koje se država obvezala prema Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, za što ne postoje definirani rokovi, bila bi katastrofalan udar na ionako deficitarni državni proračun.

Jedna od nekretnina za koje Crkva potražuje naknadu jest cijeli kompleks u kojem je smještena Klinička bolnica Sestara milosrdnica.

Nakon što je sredinom listopada održan sastanak Vladine komisije za odnose s vjerskim zajednicama i Biskupske komisije Hrvatske biskupske konferencije za odnose s državom, prvi je put javno izrečeno da Crkva ima detaljan popis nekretnina čije vraćanje (ili nadoknadu, kako je precizno istaknuto u ugovorima između Hrvatske i Svete Stolice) traži. Osim samog popisa, postoji i detaljan popis prioriteta.

Velika se prašina svojedobno dignula zbog zgrade varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike, ali to je samo kap u moru potraživanja Crkve.

Točnije, Crkva zna što želi natrag, kao i kojim točno redoslijedom. Zgrada varaždinskog fakulteta očito je među nekretninama s vrha popisa prioriteta, iako je od 1786. do 1940. bila u posjedu Austrije, a već je 50-ih godina ponovno nacionalizirana i tada pretvorena u školu. Država je ipak popustila i pristala iseliti fakultet čim se sagradi kampus. Isto je država pristala i za Državni arhiv u Bjelovaru, unatoč činjenici da je riječ o objektu koji je obnovilo Ministarstvo kulture, odnosno – država.

No što sve Crkva točno traži natrag? Točan je popis nekretnina gotovo nemoguće dobiti jer, kako kaže Lino Zohil, ekonom Porečko-pulske biskupije i osoba zadužena za koordinaciju zahtjeva različitih nadbiskupija prema državi, "svaka nadbiskupija za sebe sastavlja popis traženih nekretnina". Ali postoji li cjelovit popis? Odgovor na to pitanje ne dobivamo, odnosno dobivamo objašnjenje da je riječ o složenom pitanju koje zajednički rješavaju Crkva i država.

"Nitko ne očekuje da se povrat imovine riješi preko noći, ali zadovoljni smo brzinom kojom se to rješava", objašnjava Zohil i dodaje da je svijetli primjer dobre suradnje Crkve i države dvorac Brezovica. No dvorac Brezovica, 10. na popisu hrvatskih spomenika kulturne baštine, mnogi bi istaknuli kao ne baš svijetao primjer. Naime taj dvorac iz 18. stoljeća, trenutačno u vlasništvu Nadbiskupije zagrebačke, propada toliko da je akademski slikar Ivan Obsieger morao podnijeti kaznenu prijavu protiv Ministarstva kulture i Nadbiskupije kao trenutačnog vlasnika.

Tražena imovina najvećim se dijelom nalazi u Zagrebu, kaže Zohil, jer je Zagrebačka nadbiskupija najviše oštećena nacionalizacijom i oduzimanjem imovine 50-ih godina prošlog stoljeća. Uistinu, popis koji je Business.hr na kraju, nakon obilaženja četiriju ministarstava, HBK i Nadbiskupije uspio dobiti broji sedam stranica nekretnina i zemljišta u gradu i njegovoj najbližoj okolici. Dokument smo dobili iz Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu grada Zagreba.

Vrijednost tih nekretnina i zemljišta nemoguće je izračunati, ali nekoliko je agencija za nekretnine od kojih smo zatražili pomoć, bacivši oko na popis tražene imovine, kazalo da je riječ o milijardama.

Primjerice, samo jedna stavka s popisa, stambeni kompleks poznat kao Mali Vatikan (Martićeva 29, 31, 31b, 31c, 33, 33a, 33b, 35 i 37, Vlaška 70a, 70b, 70c, 70d, 70e, 72, 72a, 72b, 72c, Ratkajev prolaz 1, 3, 5, 7 i Ulica Antuna Bauera 2, 4, 6 i 8) vrijedi, vrlo općenito govoreći, oko 56 milijuna eura.

Da su jednako vrijedne i druge nekretnine jasno je kada se pogledaju adrese: Kaptol, Zvonimirova, Trg kralja Petra Krešimira IV., Klaićeva, Ribnjak, Vinkovićeva, Vodnikova, Škrlčeva, Ilica, Kurelčeva, Habdelićeva, Jezuitski trg, Teslina, Strossmayerovo šetalište, Degenova, Vojnovićeva, Šestine, Britanac, Opatovina… Na popisu su i neke institucije, poput škola (devet vrtića i škola), kompleksa bolnice Sestara milosrdnica, Učiteljske akademije (Savska 77), škole u Varšavskoj, kazališta Komedija, Kinoteke, tribine grada Zagreba… Sve vrijedne adrese u samome središtu Zagreba.

Ukupno, riječ je o nekih 150 nekretnina u Zagrebu, što bi jednoga dana, kada se dovrši postupak vraćanja, Crkvu moglo učiniti najvećim pojedinačnim vlasnikom nekretnina nakon samoga grada. Dio traženih nekretnina, kako doznajemo, već je vraćen ili je u postupku vraćanja. Primjerice, vraćen je dio lokala u središtu grada (Martićeva, Nova ves), a uskoro bi trebao biti vraćen i prostor nekadašnjeg kluba Lapidarij. Na popisu tražene imovine nalaze se i zemljišta u zagrebačkoj poslovnoj zoni, odnosno uz Radničku te na Vukomercu i Žitnjaku.

Trenutačno se, kako doznajemo, zajednička Komisija za povrat u listopadu sastala prvi put nakon dvije godine, a ponovni je sastanak održan već prošlog tjedna. Sada je, kako doznajemo, na redu faza pronalaženja zamjenskih nekretnina. Takvih će, po svemu sudeći, morati biti mnogo kako bi se nadomjestila vrijednost koju Kaptol ima u zagrebačkoj imovini.