Djeca krize: Iako mladi najčešće dobivaju otkaze, i dalje su najoptimističniji

Stariji od 41 godinu dio su populacije koji je najviše zahvaćen krizom, pokazuje istraživanje portala MojPosao i Business.hr-a: najviše su osjetili smanjenje plaće, najviše strahuju od gubitka posla, a i podaci HZZ-a pokazuju da ta skupina teže ponovo nalazi posao. No, mladi su češće bili suočeni s gubitkom posla. Ipak, najoptimističnije gledaju i na stanje u gospodarstvu i na svoj uspjeh

Gotovo da nema osobe u Hrvatskoj na koju kriza ne utječe u većoj ili u manjoj mjeri: nekima je smanjena plaća, neki su izgubili posao ili je pak posao izgubio partner. Kriza će trajati još najmanje godinu, a još bi dvije godine mogle biti stvarno teške. To je sukus stavova ispitanika koji su tijekom prosinca i studenoga sudjelovali u istraživanju koje su proveli portal MojPosao i Business.hr. Njih 1519 odgovaralo je na brojna pitanja o poslu, tvrtki u kojoj rade, očekivanjima od budućnosti te raznovrsnim planovima.

Manje kredita

Najveći broj sudionika u našem istraživanju prilično je pesimističan: nekakvo poboljšanje situacije očekuje se tek za godinu ili dvije, s time da oni ispitanici stariji od 41 godinu mahom očekuju da u sljedeće dvije godine bude sve gore. No, oni su, pokazuje to i ovo istraživanje, i dio populacije koji je najviše zahvaćen krizom: najviše su osjetili smanjenje plaće i najviše strahuju od gubitka posla, a i podaci Zavoda za zapošljavanje pokazuju da ta skupina teže ponovo nalazi posao.

No, mlađi od 30 godina najviše su tijekom 2009. dobivali otkaze – niži trošak otpremnina, kraći staž u tvrtkama, relativno neiskustvo... sve su to čimbenici koji utječu na to da je poslodavcima jednostavnije riješiti se mlađih radnika.

Ipak, mladi nisu posve izgubili optimizam: više mladih vjeruje da će im tijekom 2010. godine krenuti nabolje, a mladi i usprkos gospodarskoj krizi u većoj mjeri očekuju povišice i napredovanja. U tom je kontekstu svakako zanimljiva i brojka od čak 48 posto ispitanika mlađih od 30 koji su kazali da uopće nemaju osobni dug.

Skloniji preseljenju

Upravo su mladi i najfleksibilniji. Naime, mlađi od trideset u najvećoj su mjeri spremni promijeniti prebivalište radi dobre poslovne prilike. Slično tome, na pitanje gdje se vide za pet godina najviše ih navodi vlastitu tvrtku, odnosno drugu tvrtku na drugačijem radnom mjestu od sadašnjega.

Kada je o budućnosti riječ, najviše ispitanika – njih oko petina - uopće ne može procijeniti gdje će biti za pet godina. Po udjelu slijede oni koji bi najradije bili sami svoji šefovi pa za pet godina osnovali svoju tvrtku.

Ako već ne mogu raditi sami za sebe – a to je san u jednakoj mjeri i za muškarce i za žene – onda je poslodavac prvog izbora neka strana tvrtka u kojima doduše jest bilo otpuštanja, ali radnici zaposleni u takvim tvrtkama kažu da su na svojim plaćama najmanje osjetili utjecaj krize. Država je i dalje privlačna „udavača“ kada je o traženju posla riječ: sigurnost daje činjenica da je u državnim tvrtkama bilo najmanje otpuštanja, a ponešto vjerojatno utječe i činjenica da zaposleni u državnim institucijama smatraju da im posao daje ugled.

Jedno je američko istraživanje otkrilo da krize najviše utječu na populaciju u dobi od 18 do 25 godina – njihovi će stavovi o poslu, životu, kriterijima prema kojima se poslovi odabiru i prioritetima biti najviše pogođeni krizom. Kod takvih je mladih ljudi jače naglašena mogućnost usmjeravanja prema konzervativnijim političkim opcijama. Slično se možda može iščitati i iz našeg istraživanja: obitelj je i mlađima od 30 na prvom mjestu, iako u nešto nižem postotku nego kod tridesetogodišnjaka i starijih.

Iako se, pokazuje istraživanje, najviše bojimo bolesti, čak trećina kaže da ima neku vrstu straha za egzistenciju – strah od gubitka posla ili strah od same financijske krize, odnosno njezina mogućeg produbljivanja ili zaoštravanja. Kod mladih se ovdje ne vide znatnija odstupanja, uz nimalo iznenađujući izuzetak manje prevladavajućeg straha od bolesti – i nešto izraženije 'ljubavne' strahove usamljenosti i gubitka partnera.

Najdulju krizu očekuju zaposleni u javnoj upravi

Gotovo svi zaposleni osjetili su krizu. U istraživanju je čak 82 posto ispitanih reklo da se kriza osjeti u tvrtki u kojoj rade. No, ima i ponešto pozitivnih primjera: pet posto misli da krize u njihovoj tvrtki neće biti, a dva posto kaže da se u krizi poslovanje tvrtke poboljšalo.

Najveći se utjecaj krize vidi u zamrzavanju novog zapošljavanja – to je bio slučaj kod 52 posto ispitanika, a kod nešto manje od polovice (43 posto) došlo je do smanjenja plaća. Dodatno su smanjeni troškovi putovanja te troškovi pojedinih odjela (38 odnosno 37 posto ispitanih), a u trećini tvrtki došlo je i do otpuštanja. Četvrtina tvrtki zamrznula je financiranje novih projekata.

Najviše je otpuštanja, prema ovom istraživanju, bilo u stranim privatnim tvrtkama (47 posto), a najmanje u državnim tvrtkama. Vlasnička struktura utječe i na plaće: 40 posto zaposlenih u domaćim privatnim tvrtkama prijavilo je smanjenje plaće, isto kao i 47 posto zaposlenih u državnim tvrtkama te 24 posto onih u stranim tvrtkama.

Različita su i očekivanja što se tiče trajanja krize: 50 posto ispitanika očekuje da će kriza trajati godinu do dvije, no čak ih 43 posto smatra da će ona trajati i više od dvije godine. Slično se kreću i očekivanja od budućnosti: 35 posto kaže da se poboljšanja očekuju za godinu do dvije, a čak petina misli da će im u sljedeće dvije godine biti sve gore. Kriza također jako utječe na život: kod 50 posto ispitanika ona jako utječe, najviše zbog smanjenja plaće ili smanjenja plaće partneru.

Istraživanje pokazuje da su mlađe osobe optimističnije: 11 posto ispitanika do 30 godina uvjereno je da kriza završava ove godine (to misli samo tri posto onih starijih od 41 te sedam posto onih u tridesetima). Najmanje je mlađih među onim pesimistima koji vjeruju da će kriza trajati više od dvije godine.

Najveći su pesimisti zaposleni u hrvatskim institucijama: njih 51 posto vjeruje da nas očekuju još barem dvije krizne godine, a najoptimističniji su zaposleni u privatnom sektoru – 52 posto misli da kriza završava za najviše dvije godine.

Na pitanje o tome kada očekuju da će krenuti nabolje, 35 posto ispitanika očekuje da bi nam bolje trebalo biti za godinu do dvije. Jednako su optimistični muškarci i žene (21 posto muškaraca i 20 posto žena vjeruju da će im za manje od godinu dana krenuti na bolje), a najoptimističniji su ispitanici do 40 godina: samo 17 posto onih do 30 godina, odnosno 15 posto onih do 40 godina misle da će im u sljedeće dvije godine biti sve gore, u usporedbi sa 34 posto onih starijih od 41 godinu.

Krizna godina za većinu ispitanika znači i izostanak povišice (70 posto), dok petina ipak očekuje povećanje plaće. Među tim optimističnim ispitanicima prevladavaju muškarci (21 prema 18 posto). Ponovo su mlađi optimističniji: 23 posto onih do 30 godina ove godine očekuje povišicu, a isto vrijedi za samo 11 posto onih starijih od 41 godinu. Što se napredovanja tiče, 63 posto ga ne očekuje, no četvrtina ipak očekuje promaknuće, i to čak 27 posto muškaraca u odnosu na 23 posto žena – i ponovo prednjače mladi do 30 godina.

Kada bi mogli birati, idealni vlasnik za većinu su oni sami (41 posto). Na drugom su mjestu strane tvrtke (20 posto), a država je i dalje relativno poželjan poslodavac (biralo bi je 18 posto). Kod mlađih od 30, osim njih samih, najpoželjniji vlasnici tvrtke u kojoj bi radili su strani poslodavci (27 posto). Njih, 16 posto željelo bi raditi za državu, a 15 posto za hrvatskog vlasnika.

Kriza će pokazati najkreativnije

„Na krizu i ono što ona donosi od početka gledam kao priliku u svojoj profesionalnoj karijeri, ali i na području odnosa s javnošću, struke kojom se bavim. Smatram da su kvaliteta, ideje, kreativnost i rezultati najtraženija roba, pogotovo u vrijeme krize“, kaže Nina Išek Međugorac, voditeljica ključnih klijenata u Madison consultingu.

„Upravo zato na poslovne odluke koje donosim, a temelje se na relevantnim parametrima, kriza kao 'fama' ne utječe, ona je jednostavno dio tržišta u kojem se nalazimo… Dapače, vjerujem da će takva situacija na tržištu iznjedriti tijekom ove godine mnogo izvrsnih poslovnih odluka i projekata. U skladu s time mogu samo poručiti - nema vremena za strah jer je ovo vrijeme najbolje iskoristiti upravo za ulaganje u nešto u što vjerujete.

Recesijsko razdoblje i na području odnosa s javnošću postavlja zahtjevniju zadaću stručnjacima, pa je procjena da će tako preživjeti samo „najbolji igrači“. Takvom izazovu na tržištu odgovorit će samo učinkovite ideje koje će zaslužiti pažnju i povjerenje tvrtki koje, u danim okolnostima, imaju sve manje budžete i još manje mjesta za pogreške. Smatram da je, uza sve negativne efekte na tržištu, recesija pokazala i svoju 'dobru' stranu, a to je, barem kada govorimo o Hrvatskoj, napredak struke odnosa s javnošću. Zakucalo nam je na vrata vrijeme kada će se svako priznanje stručnjacima za učinjeno dodijeliti uz neizostavan i jedini relevantan kriterij – mjerljiv rezultat o učinkovitosti naših programa“, zaključuje Išek Međugorac.

Za pet godina nešto sasvim drugačije

Na popularno pitanje iz upitnika za zapošljavanje „gdje se vidite za pet godina“, 22 posto ispitanih ne zna odgovor. Mijenjanje posla očekuje 17 posto ispitanih, a jednak postotak vjeruje da će u tom razdoblju imati svoju tvrtku. Neki će ostati u istoj tvrtki i raditi isti posao (16 posto), a neki će raditi isto, ali negdje drugdje (10 posto).

Budućnost je najneizvjesnija za one starije: stariji od 41 godinu najviše su odgovarali da ne znaju gdje se vide za pet godina (28 posto), a isti se postotak starijih od 41 vidi na istom mjestu i u istoj tvrtki. Mladi se pak u daleko većoj mjeri vide negdje drugdje: drugu tvrtku i potpuno drugačije radno mjesto očekuje njih 27 posto (17 posto 30-godišnjaka i šest posto starijih).

Budućnost je, pokazuju podaci, manje jasna muškarcima - njih 23 posto, u usporedbi s 20 posto žena, ne zna gdje će biti za pet godina – a oni su i poduzetnički ambiciozniji jer ih 19 posto (15 posto žena) vjeruje da će imati svoju tvrtku. Žene su pak uvjerenije da će ostati na istome mjestu – tako je odgovorilo njih 18 posto u usporedbi sa 15 posto muškaraca.

Kada bi se pojavila dobra prilika, trećina ispitanih bi se odselila, podjednako u drugi dio Hrvatske i u inozemstvo. Što se pak putovanja na posao tiče, 35 posto spremno je putovati do 30 kilometara na posao, a muškarci su spremniji putovati i dulje relacije (43 posto) od žena (29 posto).

Na pitanje što im posao predstavlja, velika većina odgovara 'novac'. No, velik postotak – 68 posto muškaraca i 64 posto žena - ipak posao promatra kao zadovoljstvo. Zanimljivo, ali posao predstavlja karijeru za više žena (40 posto), nego muškaraca (36 posto). Posao je karijera za mlađe od 30 godina (51 posto ispitanika), a za tu je dobnu skupinu razmjerno važniji i ugled (36 posto, prema 23 posto starijih od 40).

Dobro je vrijeme za pokretanje projekata

Upravo je kriza dobro vrijeme za pokretanje posla, kaže Dario Markuš, direktor tvrtke Internet igre, koji očekuje da će njihov internet start-up projekt početi zarađivati upravo u vrijeme kada kriza bude jenjavala.

„Smatram da je kriza idealno vrijeme za stvaranje novih vrijednosti. U tvrtki imamo sedam partnera, a svi su investitori. Trenutačno radimo punom parom i ne osjećamo utjecaj krize. Uskoro će projekti na kojima radimo biti predstavljeni javnosti – riječ je o portalima Rebubbled.com i Igre.hr. Što se tiče planova za budućnost, ne razmišljam previše o krizi: budući da je riječ o internet start-up projektu, računam da ćemo početi zarađivati upravo u vrijeme kada kriza bude jenjavala. Općenito mislim da je sada dobro vrijeme za pokretanje posla: pravi projekti uvijek pronađu svoju publiku, a ni loša ekonomska razdoblja ne mogu trajati vječno.

Što se privatnog života tiče, primijetio sam da malo više razmišljam na što ću potrošiti novac. Moglo bi se reći da sam postao ponešto oprezniji i racionalniji. No, nikada nisam bio velik fan šopinga i nemam neke ekstravagantne želje, tako da kriza nije znatnije utjecala na moj osobni život“, kaže nam Dario Markuš.

Pola mladih nema kredit

Samo 16 posto ispitanika ima osobni dug veći od 30.000 eura, pokazuje istraživanje. Najviše ispitanika (34 posto), tvrdi da nema nikakav osobni dug, a 27 posto kaže da ima osobni dug do 5000 eura.

Mlađi od 30 godina uglavnom nemaju dugovanja (tako kaže njih 48 posto), u usporedbi s 28 posto 30-godišnjaka i 29 posto starijih od 41. godinu. Dug veći od 30.000 eura ima devet posto mlađih od 30 godina, 21 posto onih u tridesetima te 17 posto starijih od 41 godinu.

Krediti se u 2010. godini uglavnom neće dizati, odnosno to neće učiniti 63 posto ispitanih. Četvrtina još nije sigurna, a samo 11 posto namjerava dići kredit i to najviše za kupnju nekretnine (35 posto). Na ljestvici razloga za podizanje kredita slijede adaptacija i uređenje nekretnine (31 posto), a četvrtina ispitanih (26 posto) planira dići kredit radi vraćanja dugova. Kupnju automobila na kredit planira i 16 posto ispitanih, a radi dodanih edukacija zadužit će se 14 posto ispitanika. Mlađi su ti koji će se ove godine više usuđivati dizati kredit (15 posto mladih do 30), a to će učiniti samo 8 posto starijih od 41.

No, struktura plaća pokazuje da će se dodatno zaduživati oni s najmanjim primanjima, vjerojatno radi vraćanja dugova: 14 posto onih s plaćom do 4000 kuna planira dizanje kredita ove godine, a to će učiniti samo 11 posto onih s primanjima većim od 10 000 kuna.

Petina najviše strahuje zbog gubitka posla

Većina ispitanih – 68 posto – ima neku vrstu osiguranja, a čak osam posto kaže da je prestalo uplaćivati osiguranje zbog nedostatka financijskih sredstava. Najviše su osigurani automobili (72 posto), a slijede životno osiguranje (58 posto) te stambeno osiguranje (47 posto).

Najviše se bojimo bolesti, i to podjednako muškarci i žene – tako kaže 45 posto ispitanih. Petina strahuje zbog gubitka posla, a gospodarska kriza izaziva strah u 14 posto ispitanih. Usamljenosti i gubitka partnera boji se malen broj ljudi, šest posto.

Što se tiče vrijednosti, na prvom je mjestu obitelj (53 posto). Slijedi zdravlje (26 posto), a samo 7 posto na prvo mjesto stavlja ljubav. Za pet posto ispitanika najvažnija je pravednost. Obitelj je važnija ženama (56 posto), nego muškarcima (50 posto), a karijeru na prvo mjesto stavlja samo jedan posto ispitanih. I mlađi ispitanici kažu da je obitelj važnija, iako tako bira njih 40 posto (u usporedbi sa 59 posto starijih od 31 i 58 posto starijih od 41), a starijima od 41 na prvom mjestu stoji zdravlje (28 posto). Zdravlje visoko vrednuje i više VSS-ovaca (29 posto), u usporedbi sa 22 posto onih u tridesetima.

Slab interes za kulturu

Ukratko, većina ne posjećuje kazališne predstave ili to čini jednom godišnje, ne ide na koncerte klasične glazbe te uglavnom ne ide u muzeje ili to čini jednom godišnje. Točnije, 46 posto ispitanika kaže da ne ide u kazalište, čak 70 posto kaže da ne ide na koncerte klasične glazbe, a u muzeje ne ide 44 posto ispitanih.

No, 47 posto godišnje posjećuje koncerte rock glazbe, a samo 27 posto ispitanih ne ide u kino, dok 41 posto to čini jednom ili nekoliko puta godišnje. Zanimljivi su i podaci o čitanju: 23 posto ispitanih kaže da u posljednjih šest mjeseci nije pročitalo ni jednu knjigu.

Cijelo istraživanje možete pročitati ovdje: