Dolar sve jači i jači

Na svjetskim tržištima valuta i dalje vlada trend jačanja dolara, premda ne tako snažan kao tjedan dana prije, dok je euro pod pritiskom zbog bojazni ulagača da bi zaduženost pojedinih država mogla dovesti u pitanje gospodarski oporavak Europske unije.

Dolar je ovaj tjedan ojačao prema većini valuta, pa je njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, polovicom tjedna dosegnuo 78,449 bodova, najvišu razinu u tri i pol mjeseca. No, do kraja tjedna pao je na 77,84 boda, što je uglavnom posljedica korekcije nakon njegovog snažnog prethodnog rasta.

Pritom je dolar najviše, 1,45 posto, ojačao prema japanskoj valuti, pa je njegova cijena dosegnula 91,61 jen. U jednom trenutku skočila je i na 91,87 jena, najvišu razinu u dva mjeseca.

No, dolar je oslabio prema euru, za 0,60 posto, pa je tečaj eura dosegnuo 1,4355 dolara. No, to je samo blagi oporavak europske valute pred kraj tjedna, dok je prije toga cijena eura pala na samo 1,4216 dolara, najnižu razinu u tri i pol mjeseca. Euro je ojačao i prema japanskoj valuti, i to za 1,31 posto, pa mu je cijena dosegnula 131,45 jena.

Ovog su tjedna podršku trendu jačanja dolara pružili novi podaci koji ukazuju na jačanje američkog gospodarstva, što je u suprotnosti sa sumornim vijestima iz Europe, gdje se sve više strahuje da bi problemi zaduženosti pojedinih država mogli dovesti u pitanje gospodarski oporavak.

U fokusu ulagača su problemi Grčke jer je i agencija Moody's u utorak snizila rejting grčkim državnim obveznicama, nakon što su to prije nje učinile agencije Fitch i Standard & Poor's. Agencija je ipak naglasila kako toj članici eurozone prijete tek vrlo ograničeni kratkoročni rizici manjka likvidnosti.

"Kreditni izazovi s kojima se suočava grčka vlada nisu dugoročne prirode. Oni proizlaze iz postupne erozije konkurentnosti i ekonomskog potencijala, što implicira da se problem vladina duga ne može riješiti samo gospodarskim rastom", rekla je analitičarka te agencije Sarah Carlson.

Procjenjuje se da je grčki dug dosegnuo 300 milijardi eura, tri puta više od duga Njemačke, najvećeg gospodarstva eurozone.

Grčka je vlada ovaj tjedan predstavila mjere rezanja proračunskog manjka na 9,1 posto BDP-a u 2010. godini, što je još uvijek daleko iznad gornje granice od tri posto za članice eurozone.

Europska središnja banka ne planira pomoći dugovima pritisnutoj Grčkoj i očekuje od te članice eurozone da sama riješi problem svojih financija, rekao je jedan član upravnog odbora ECB-a. "Treba jasno dati do znanja da ECB nema niti mandat, niti namjeru ravnati se prema situaciji u pojedinim zemljama, osobito ne vezano uz javne financije. Naš je temeljni scenarij da će grčka vlada ispuniti svoja obećanja", izjavio je guverner austrijske središnje banke Ewald Nowotny.