Hrvatski menadžeri vrhunac krize tek očekuju

Hrvatski menadžeri vrlo su pesimistični u vezi s izlaskom gospodarstva iz krize jer, za razliku od europskih kolega koji smatraju da je kriza dosegla vrhunac krajem prošle godine, čak 60 posto domaćih očekuje da će se to dogoditi krajem 2010. ili čak u 2011. godini, pokazuje studija konzultantske kuće Roland Berger.

Istraživanje provedeno među četrdesetak malih i srednjih poduzeća iz sedam različitih industrijskih grana pokazalo je kako se u nas borba protiv krize i dalje uglavnom vodi kroz rezanje troškova i pokušaje smanjenja nelikvidnosti, dok su europske kompanije svoj fokus usmjerile na rast poslovanja i prodajne inicijative.

Hrvatska gubi korak u osiguravanju bolje pozicije u budućnosti — u dubljoj je krizi od većine europskih zemalja i sporije izlazi iz nje, ocijenio je izvršni direktor zagrebačkog ureda Roland Bergera Vladimir Preveden.

Hrvatski menadžeri s krizom se ponajviše bore kroz smanjenje plaća, ne vide mogućnost za prodore na nova tržišta i očekuju daljnje pogoršanje likvidnosti. Gotovo svi ispitanici predviđaju dodatno smanjenje broja zaposlenih, pad privatne potrošnje te donošenje novih Vladinih mjera.

Nelikvidnost pogodila pola kompanija

Nelikvidnost je pogodila polovicu hrvatskih kompanija, a nepovoljni kreditni uvjeti izraženiji su u Hrvatskoj nego u drugim zemljama. Unatoč tome, većina hrvatskih tvrtki još uvijek nema planiranje likvidnosti, upozorava Preveden.

Dok se većina kompanija u svijetu okreće snažnijim prodajnim inicijativama i mjerama za rast poslovanja, u Hrvatskoj je situacija obrnuta — rezanje troškova i dalje se vidi kao spas od recesije, a većina domaćih menadžera smatra da će financijske institucije i turistički sektor prvi osjetiti poboljšanja.

Kriza je prilika za restrukturiranje tvrtki, a oporavak je moguć kroz internacionalizaciju poslovanja i izlazak na nova tržišta i u druge regije, no hrvatski menadžeri to nisu dovoljno prepoznali, kaže Preveden.

Hrvatska još nije provela strukturne reforme, čini se da se čeka ulazak u EU i pomoć europskih kohezijskih fondova, napominje Preveden i dodaje kako je to greška jer tvrtke ne bi trebale čekati na Vladine mjere i pomoć već bi većinu posla trebale obaviti same.

Trebalo bi poboljšati upravljanje likvidnošću, ojačati kapitalne pozicije, uvesti fleksibilnije troškovne politike i odustati od rezanja troškova kao glavne antirecesijske mjere.

Nužno je već sada odrediti strateške smjernice za rast kroz internacionalizaciju, jer jedino tako hrvatske se kompanije mogu pripremiti za buduće izazove, naglašava Preveden.