Jedino farmaceutska industrija u Hrvatskoj ima razloga za veselje

Statistički podaci pokazuju da su u okviru prerađivačke industrije snažan rast proizvodnje u ožujku ove u odnosu na isti mjesec prošle godine zabilježili proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka, i to za 96,4 posto.

Farmaceutska je industrija snažan rast proizvodnje bilježila i u veljači i u siječnju, pa i u prvom tromjesečju bilježi rast proizvodnje za 68,2 posto u odnosu na prvi lanjski kvartal.

Slične tendencije, odnosno visoke stope rasta na godišnjoj razini u svakom od prethodna tri mjeseca, pa tako i kumulativno u prvom tromjesečju, bilježe još neke djelatnosti.

Tako je u proizvodnji duhanskih proizvoda u prvom kvartalu industrijska proizvodnja u odnosu na isto razdoblje lani porasla za 51,6 posto, u proizvodnji kože i srodnih proizvoda za 45,2 posto, popravaku i instaliranju strojeva i opreme za 28,3 posto, proizvodnji papira i proizvoda od papira za 23,2 posto, a u proizvodnji tekstila za 19,2 posto.

Nasuprot tomu, proizvodnja je u nekoliko važnih djelatnosti u okviru prerađivačke industrije u prvom tromjesečju zabilježila znatniji pad u odnosu na prvi lanjski kvartal.

Statistika tako u proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda bilježi pad proizvodnje za 27,8 posto, proizvodnji rafiniranih naftnih derivata za 25,3 posto, proizvodnji električne opreme za 24,3 posto, ili u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, u što je uključena i brodogradnja, za 21,6 posto u odnosu na prva tri mjeseca lani.

Ukupan broj zaposlenih u hrvatskoj industriji u ožujku bio je manji za 0,4 posto prema mjesecu ranije te 8,3 posto u odnosu na ožujak prošle godine, pokazuju prvi podaci DZS-a.

U usporedbi s prosječnim mjesečnim brojem zaposlenih u 2009., broj zaposlenih osoba u industriji u ožujku ove godine bio je manji za 6,6 posto.

Istodobno je proizvodnost rada u industriji u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje veća za 8,6 posto.

Pritom je proizvodnost rada u rudarstvu i vađenju smanjena za 2 posto, dok je u prerađivačkoj industriji porasla za 9,1 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 3,5 posto.

Prema područjima djelatnosti, broj zaposlenih u ožujku ove godine prema istom mjesecu lani najviše je smanjen u prerađivačkoj industriji, za 9 posto. U rudarstvu i vađenju manji je za 6,6 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 1,2 posto.

Među djelatnostima prerađivačke industrije koje imaju nešto veći udio u ukupnom broju zaposlenih u hrvatskoj industriji, pad broja zaposlenih na godišnjoj razini bilježi se u proizvodnji odjeće za 13,4 posto, proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava za 2,1 posto, proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme za 13,9 posto, te proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda za 9,1 posto.

U proizvodnji prehrambenih proizvoda, koja ima najveći udio u prerađivačkoj industriji od 15,64 posto, broj zaposlenih na godišnjoj razini smanjen je za 5,3 posto.