Može li i Šuker povoljno dobiti novac nakon što udari na banke?

Nakon što je u domaću javnost pušten probni balon o mogućem uvođenju poreza na banke, odmah su se javili glasovi kako bi porez na banke mogao rezultirati rastom kamatnih stopa na kredite.

Hrvatska se već može pohvaliti gotovo najvišim kamatnim stopama u Europi pa nije teško pretpostaviti što bi dodatno povećanje učinilo preko ušiju zaduženim Hrvatima.

Analitičari tvrde da u doba kada su kamate Europske središnje banke na rekordno niskim razinama u Hrvatskoj spuštanje kamata nije moguće zbog visokog rizika zemlje i viših troškova regulacije.

Kako je Hrvatska sve bliže ulasku u Europsku uniju, valja očekivati je da bi kamatni rizik trebao padati, a prostora sigurno ima i u snižavanju regulatornih troškova s ulaskom u EU, a posebice u eurozonu. U najmanju ruku, tada bi kamate trebale ostati na istoj razini nakon eventualnog uvođenja poreza na banke.

Fiskus bez kontrole

Velimir Šonje, analitičar Arhivanalitike, tvrdi da je u tom kontekstu barem u teoriji moguće da bi smanjenje premija rizika za Hrvatsku kompenziralo efekt novog oporezivanja, ali da je u praksi takav rezultat nerealan.

Kaže da ako se razmišlja na taj način, onda bi možda mogla biti zanimljiva činjenica da učinak stope poreza od 0,5 posto na aktivu kao u Mađarskoj, što u proračun može donijeti nešto manje od 2 milijarde kuna, može biti kompenziran samo ekstremno velikim smanjenjem premije rizika za oko tri postotna boda.

"To nije realno očekivati. Štoviše, te su dvije stvari su u koliziji: državi koja mijenja porezne oblike preko noći i ne restrukturira svoje javne financije i javni sektor premija rizika prije treba rasti nego pasti", izravan je Šonje.

No, Šonju dijelom demantira stvarnost. Unatoč najavama da će se Mađarska zbog otpora prema MMF-u i odluci o oporezivanju banaka sve teže zaduživati u inozemstvu, ta je zemlja u četvrtak uspjela prodati 54 milijarde forinti vrijedne državne obveznice, odnosno četiri milijarde više od planiranog. Prosječan prinos na njih bio je 20 do 30 baznih bodova jeftiniji od zadnje tranše i iznosio je 6,82 posto.

Porez bez presedana

Pitanje oporezivanja banaka otvorilo se nakon što je mađarski premijer Viktor Orban, koji sve čvršćom političkom rukom vodi Mađarsku iz gospodarskih problema, odbacio Međunarodni monetarni fond i državnu blagajnu odlučio puniti porezom na banke.

Riječ je o jednom od profitabilnijih bankarskih sektora u istočnoj Europi, sličnom Hrvatskoj, gdje banke i dalje stvaraju veliku dobit, zbog čega postoji veliki broj pobornika oporezivanja.

Doduše, većini najvećih banaka dobit je u prvih šest mjeseci ove godine padala u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali su zato neke male banke ostvarile velik rast, poput Imex banke, čija je dobit rasla po stopi 162 posto.

Šonje tvrdi da je problem i u tome što je oporezivanje bilance odnosno aktive porezna inovacija koju je u cijelom svijetu uvela samo strateški dezorijentirana, idejno izolirana i otvoreno kritizirana nova mađarska vlada.

"Naravno, nije riječ ni o kakvoj inovaciji nego o improvizaciji na koju se mogu odlučiti samo oni koji ne mogu ili ne žele sagledati sve moguće posljedice", objašnjava Šonje.

A te su posljedice kontrakcija bilanci odnosno pad aktivnosti i osnovice za plaćanje poreza na dobit u zemlji, a najkvalitetniji domaći klijenti radit će s inozemnim financijskim posrednicima i graditi njihove profite te indirektno pridonositi tuđim proračunima.