PBZ-ovi analitičari: Nema koristi od gledanja u staklenu kuglu

"Nikada prije makroekonomske prognoze nisu se mijenjale tako često i zamjetno kao što je to bio (i još je uvijek) slučaj u posljednjih gotovo dvije godine", istaknuli su na početku svojih tjednih izvješća PBZ-ovi analitičari.

U PBZ-u smatraju kako takva česta promjena prognoza ocrtava ne samo nesvakidašnju situaciju u kojoj su se našla gospodarstva već i dimenziju globalne krize koja se u nekim zemljama od financijske pretvorila u gospodarsku, dok se u drugima ponajprije i manifestirala kao kriza realnog sektora (poput primjerice u Hrvatskoj).

"Naravno, sva naša gledanja u kristalnu kuglu makroekonomskih projekcija dodatno su zaklonjena visokom razinom neizvjesnosti i dovoljno je samo pogledati kretanja projekcija u posljednjih godinu i pol da bi se uvidio njihov razmjer", kažu analitičari.

Tako su primjerice prognoze Europske komisije o gospodarskom rastu EU 27 u 2009. godini od prvotnih +2,4 posto (jesen 2007. godine) preko stagnacijskih +0,2 posto (jesen 2008. godine) došle na recesijskih -4,1% (nedavno objavljene jesenske prognoze EK). Procjene za Hrvatsku u istom su se vremenskom razdoblju "prošetale" od +5,5 posto do -5,8 posto.

Naravno, ni domaći ekonomski analitičari nisu imuni na česte promjene očekivanja i iako se ponekad radi o različitim brojevima, smjer očekivanja uglavnom je u ovoj godini bio isti – minus se produbljivao kako je godina odmicala.

"Očekivanja za 2010. godinu ponešto su šarenija. Naime kolege iz Zagrebačke banke i Hypo Alpe-Adria banke očekuju nastavak recesijske godine i pad aktivnosti 1,5 odnosno 1,9 posto, dok su očekivanja kolega iz Raiffeisen banke, slično kao i naša očekivanja, trenutačno nešto opreznija i predviđaju stagnaciju gospodarstva“, rekli su PBZ-ovi analitičari koji smatraju kako će se trend čestih promjena očekivanja nastaviti i tijekom iduće godine.

Istaknuli su i kako je dodatni signal neizvjesnosti i procjene Svjetske banke prema kojoj će 2010. donijeti rast od 0,5 posto, dok primjerice Europska komisija govori o rastu od 0,2, a MMF od 0,4 posto.

Dakle, raspon očekivanih kretanja gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj za 2010. godinu kreće se od -1,9 pa do +0,5 posto. Očekivanja su dakle različita i temeljena na različitim percepcijama i ocjenama budućih kretanja, no poučeni iskustvom iz ove godine sigurno je samo jedno, a to je da će se očekivanja i procjene mijenjati i dalje vrlo često.

Iako su dakle brojke ponešto različite, ono što gotovo svi analitičari naglašavaju su rizici da se gospodarska stagnacija produlji u srednjem roku, i to u slučaju daljnjeg izostanka bitnih strukturnih reformi, ponajprije onih na području javne uprave, državnih i lokalnih financija, državnih potpora, brodogradnje, korupcije i industrijske politike.