Proizvodnja pala trostruko više od očekivanja

Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u lipnju pala za četiri posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je veći pad nego prethodnog mjeseca i veći nego što se očekivalo.

Državni zavod za statistiku objavio je danas da je u lipnju industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, oslabila za 2,7 posto u odnosu na svibanj i četiri posto u odnosu na lipanj prošle godine.

To je veći pad proizvodnje nego u svibnju, kada je oslabila 3,4 posto, ali i veći pad nego što se procjenjivalo. Šest makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, očekivali su, u prosjeku, da je u svibnju industrijska proizvodnja pala za 1,2 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.

"U lipnju je bilo dosta blagdana i spajanja s vikendima, pa ovaj pad i nije preveliko iznenađenje. Pad u lipnju bio bi čak i veći da proizvodnja energije nije porasla više od 12 posto na godišnjoj razini. No, ta kategorija proizvodnje ne ovisi o potražnji, nego prvenstveno o vremenskim prilikama, pa je teško tu tražiti neke pozitivne trendove", kaže glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić.

Proizvodnja energije porasla je u lipnju za 12,2 posto, dok su svi ostali segmenti proizvodnje, prema glavnim industrijskim grupacijama, zabilježili pad na godišnjoj razini. Tako je u segmentu kapitalnih proizvoda pad iznosio 7,8 posto, intermedijarnih proizvoda 7,4 posto, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju pala za 4,5, a trajnih za 1,9 posto.

Ukupno je u prvih šest mjeseci ove godine industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, pala za 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

"Pad u prvih šest mjeseci ove godine za 2,3 posto navodi na korekciju prognoza za cijelu ovu godinu. Očekivao sam u 2010. rast proizvodnje od oko 1 posto, no nova projekcija će vjerojatno biti stagnacija u cijeloj godini. Ipak, vjerujem da je najgore razdoblje u sektoru industrijske proizvodnje iza nas, pa u drugoj polovici godine očekujem pozitivnije trendove, pod utjecajem jačanja potražnje s inozemnih tržišta. No, dosta će ovisiti o razvoju situacije s privatizacijom brodogradilišta", zaključuje Šantić.