Promet u kafićima pao 10,6 posto

U hrvatskom je ugostiteljstvu prošle godine ostvareno 16,07 milijardi kuna prometa, što je nominalno četiri posto manje, a realno 7,5 posto manje nego u godini prije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku

Od ukupnog ugostiteljskog prometa 14 posto ili 2,27 milijardi kuna ostvareno je samo u četvrtom tromjesečju 2009., što je u odnosu na isto razdoblje 2008. pad od devet posto. No, s obzirom na to da su cijene ugostiteljskih usluga u četvrtom tromjesečju prošle godine porasle za 2,7 posto, ugostiteljski je promet za to razdoblje realno bio manji za 11,4 posto.

U zadnjem lanjskom tromjesečju u hrvatskom je ugostiteljstvu poslovalo 13.545 poslovnih jedinica (1.905 poduzeća/trgovačkih društava i 11.640 radnji) s ukupno 65.576 zaposlenih.

Od ukupno ostvarenog prometa najveći udjel od 50 posto imala su 423 hotela i sličan smještaj, čiji je promet od 8,04 milijarde kuna za pet posto manji nego 2008.

U tim je objektima bilo i najviše od ukupno zaposlenih u ugostiteljstvu prošle godine, gotovo 34 posto ili njih 22.280.

Slijede objekti za pripremu i usluživanje pića koji su s prometom od 3,5 milijardi kuna zabilježili minus od 10,6 posto u odnosu na godinu prije, dok su restorani i ostali objekti za pripremu i usluživanje hrane s prometom od gotovo tri milijarde kuna u blagom plusu od 0,2 posto.

Najveći porast od 9,2 posto zabilježili su prošle godine kampovi i prostori za kampiranje s 472,07 milijuna kuna prometa.

Podaci DZS-a pokazuju da je 18 županija, kao i Grad Zagreb, zabilježilo pad prometa u ugostiteljstvu, dok se s rastom od 4,6 posto te od 3,4 posto mogu pohvaliti jedino Karlovačka i Međimurska županija.

Najveći promet na godišnjoj razini od 3,62 milijarde kuna (što je pad od 1,3 posto u odnosu na 2008.) ostvaren je u ugostiteljstvu Istarske županije, a s prometom od 2,56 milijardi kuna (1,8 posto manje) slijedi Primorsko-goranska županija.

Na trećem je mjestu Grad Zagreb s lanjskim prometom u ugostiteljstvu od 2,16 milijardi kuna (1,4 posto manje), dok su Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija na četvrtom i petom mjestu s 1,85 milijardi kuna (pet posto manje) odnosno s 1,44 milijarde kuna (7,2 posto manje).

To su jedine županije u kojima je ugostiteljski promet u prošloj godini premašivao milijardu kuna, dok je u svima ostalim taj promet bio manji.