Špekulanti razljutili španjolskog premijera

Špekulanti na međunarodnom tržištu duga već su se počeli kladiti da će se sljedeće na listi za pomoć Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda naći Španjolska i Portugal.

Protesti u Grčkoj kojima se u pitanje dovodi provođenje najavljenih mjera štednje vrijednih oko 30 milijardi eura ponovo su potaknuli sumnje investitora u oporavak te zemlje, koja bi mogla "zaraziti" ostale zemlje u regiji koje se bore s dugovima, ponajprije Španjolsku i Portugal.

Mjere nužno provesti

"Umirivanje situacije na španjolskom i portugalskom tržištu bit će mnogo teže ako se ne provedu najavljene mjere", rekao je za Bloomberg Kommer van Trigt iz nizozemskog fonda Robeco Group te dodao da su investitorima potrebni jači dokazi da je Grčka u stanju srezati svoj proračunski deficit.

Ovaj je tjedan grčka vlada najavila da zamrzavanjem plaća u javnom sektoru, povećanjem poreza i trošarina te ukidanjem 13. i 14. plaće planira u državni proračun namaknuti 30 milijardi eura u iduće tri godine. Grčki državljani "pozdravili" su najavljene mjere blokadom cijele zemlje pozivajući Europu na pobunu.

Iako se europski čelnici nadaju da će paket spasa vrijedan 110 milijardi eura zaustaviti potencijalno širenje krize na druge zemlje, investitori špekuliraju da su iduće na redu za spašavanje Španjolska i Portugal.

Takve tvrdnje oštro je odbacio španjolski premijer Jose Luis Rodriguez Zapatero nazivajući ih besmislicama, ali nije uspio razuvjeriti investitore pa je prinos na španjolske desetogodišnje obveznice u srijedu porastao 126 baznih bodova.

Španjolski IBEX indeks pao je jedan posto i tako nastavio negativan trend započet u utorak, kada je dan zaključio u minusu 5,4 posto.

Grci štrajkaju

Grčki sindikati pokrenuli su treći ovogodišnji štrajk poručujući premijeru Papandreou da je najveći teret mjera štednje prevaljen na leđa radnika i umirovljenika. "Vlada poziva grčki narod na žrtvovanje, ali ne vidimo kakvu će žrtvu morati podnijeti bogati", poručio je Yannis Panagopoulus, predsjednik sindikata GSEE, koji zastupa oko dva milijuna radnika u privatnom sektoru.

Prinos na grčke obveznice, koji je zadnjega dana travnja iznosio 8,962 posto, porastao je u srijedu 44 bazna boda, na 9,813 posto.

Ekonomisti smatraju da bi produžetak grčke krize nakon tromjesečnih napetih pregovora potaknuo investitore da obrate pozornost na proračunske deficite Španjolske i Portugala te odbace i njihove obveznice.

Lani je španjolski deficit iznosio 11,2 posto BDP-a, a Portugal je zabilježio nešto manji minus, 9,4 posto BDP-a. Najveći deficit u regiji imala je Irska sa 14,3 posto BDP-a.

"Glasine o tome da je Španjolskoj potrebna financijska pomoć štete našim nacionalnim interesima", poručio je Zapatero te dodao da to neće tolerirati.