Štedljivost koči razvoj Njemačke

Njemačka je država s izuzetno štedljivim stanovnicima, u usporedbi s drugim državama sličnog standarda, piše Economist, a prenosi Deutsche Welle

Udio trgovina s jeftinom robom poput Lidla i Aldija iznosi čak 45 posto, dok u primjerice Velikoj Britaniji iznosi samo sedam posto.

Klasični ekonomski procvat obično ima tri koraka: rast potražnje iz inozemstva, porast investicija i potom porast osobne potrošnje, no treći korak zbog štedljivosti u Njemačkoj ponekad zna izostati. Nijemci odvajaju gotovo 13 posto svojih prihoda, po čemu su od njih štedljiviji samo neki stanovnici istočne Azije, u kojoj nema starosnog osiguranja.

Kako bi ublažila krizu, njemačka vlada pripremila je dva konjunkturna paketa ali s njima nije postigla veći uspjeh zbog slabih izgleda za povećanje potrošnje. Njemački ekonomist dr. Michael Grömling misli kako je za povećanje osobne potrošnje najbitniji oporavak tržišta rada.

Zakaže li uspon njemačkog gospodarstva na unutrašnjoj potražnji, možda bi sindikati trebali voditi ekspanzivnu politiku plaća, no poslodavci to ne bi dočekali s oduševljenjem jer bi preveliko povećanje plaća rezultiralo prevelikim troškovima za tvrtke, a smanjenje općeg prihoda smanjilo bi i kupovnu moć građana.