Ukupni javni dug premašio 50 posto BDP-a
Šuker svaki mjesec državu zaduži za 1,2 milijarde kuna
Autor: Redakcija Business.hr | 10.37, 12.08.2010.
 Ivan Šuker (Snimio Saša Ćetković) |
Analiza dostupnih podataka Ministarstva financija za ožujak analitičara Raiffeisen banke upućuje na nastavak rasta javnog duga.
Ukupni dug opće države, kao zbroj duga središnje države, lokalne države i izvanproračunskih fondova, tako je krajem prvog tromjesečja iznosio 120,2 milijarde kuna, što predstavlja 36,2 posto BDP-a.
Ujedno je tako udjel duga u ukupnom bruto domaćem proizvodu porastao 0,8 postotnih bodova u odnosu na kraj prethodne godine. U odnosu na kraj prvog tromjesečja 2009. krajem prvog tromjesečja ove godine javni dug je bio viši za 14,3 milijarde kuna ili 13,5 posto.
Ukupni javni dug, koji uključuje dug opće države, dug HBOR-a i državna jamstva, u promatranom je razdoblju dosegnuo 174,2 milijarde kuna, čime je na godišnjoj razini bio viši za nešto više od 22 milijarde kuna ili 14,6 posto.
Promatrani dug je tako krajem prvog tromjesečja predstavljao 52,5 posto ukupnog BDP-a. Najvažnija kategorija (s udjelom od 64,7 posto u ukupnom javnom dugu) i dalje je dug središnje države, koji je na kraju prvog tromjesečja ove godine iznosio 112,6 milijardi kuna. Tako je u odnosu na kraj prvog tromjesečja 2009. bio viši za 14,4 milijarde kuna ili 14,7 posto. Posljednjih godinu dana središnja država se tako zaduživala prosječno 1,2 milijarde kuna mjesečno.
Sljedeća najznačajnija kategorija ukupnog javnog duga nakon duga središnje države su državna jamstva RH. Naime, državna jamstva su krajem prvog tromjesečja iznosila 40,8 milijardi kuna, što je 16,6 posto više nego krajem istog prošlogodišnjeg razdoblja. Nadalje, ukupan dug HBOR-a je iznosio 13,2 milijarde kuna, čime je na godišnjoj razini bio viši 18,6 posto.
Rastu javnog duga u prvom tromjesečju ponajprije je pridonio rast duga središnje države. Financijska sredstva za financiranje proračunskog manjka i refinanciranje obveza pribavljena su uglavnom izdavanjem državnih obveznica. Osim toga, središnja država se dodatno zadužila izdavanjem trezorskih zapisa te odobrenim kreditima Svjetske banke i sindikata domaćih banaka.
S obzirom na očekivano slabiji priljev prihoda u državni proračun uz istodobni rast proračunskih rashoda, i potrebe države za refinanciranjem obveza u idućim mjesecima bit će veće. U RBA očekuju da bi i ukupni javni dug stoga mogao nastaviti rasti.
Komentari (2) Prijava
Donedavno smo ovakve članke čitali sa zebnjom, proučavajući svaku decimalu duga... Danas iznose uzimamo onako, preko kavice, kao nešto normalno i očekivano.
Ovaj čovjek je u pravu, realan i vrlo otvoren, a i novinar koji ima hrabrosti za objavom ovakvog stava.To temeljim na činjenicama koje je isti iznio 15.12.2009. godine i to:......Ivan Bižanović, vlasnik Lika nekretnina i član Udruženja posrednika u prometu nekretninama pri HGK, smatra kako je za očekivati da iduće godine te 2011. pravo vlasništva zbog neplaćanja kredita izgubiti nekoliko tisuća građana.
„Glavni uzrok ne vraćanja kredita biti će rastuća nezaposlenost, dobar dio vlasnika nekretnina biti će u financijskom ponoru. U vlasništvo banaka ove godine prenijeto je nekoliko stotine kuća i stanova zbog ne vraćanja kredita“, rekao je Bižanović dodajući kako kriza u građevinarstvu čak prijeti i propasti banaka.
„Sad se već zna da banke nemaju kome prodati tu imovinu a kao posljedicu će imati opasno ugroženu likvidnost“, upozorio je Bižanović koji smatra kako ova godina ni za agencije za nekretnine niti za građevinare neće biti najgora jer za njih prava kriza slijedi tek iduće godine.
„Tržište nekretnina još nije dotaklo dno, slijedi veći pad cijena početkom godine, a strmoglavi pad u drugoj polovici iduće godine. Godina 2010. biti će jako opasna“, upozorio je vlasnik Lika nekretnina koji smatra da je ovu godinu bilo pametno iskoristiti za stvaranje pretpostavki kako bi preživjeli krizni udar u 2010. godini.
„Kriza će doseći nevjerojatne razmjere u drugoj polovici slijedeće godine, a do kraja godine bankrotirat će 40 posto građevinara“, procjenjuje Bižanović upozoravajući kako osim problema u malim i srednjim tvrtkama i veliki strahuju od propasti.
Ne postoje naznake gospodarskog oporavka, bilježi se sve veći rast nezaposlenost i sve češća pojava rada na pola radnog vremena te rada na određeno. Dodatni minus građevinarima je potpuno rezanje državnih investicija, koje se neće vratiti sve dok Hrvatska ne uđe u EU i ne povuče novac iz EU fondova. Sadašnjih sto tisuća radnika koji rade u građevinskom sektoru strahuju od otkaza.
„Ako uzimamo u obzir da se sada dovršavaju projekti započeti 2007. godine, prije krize, a kad se oni dovrše očekuje nas pravi pad građevinskih aktivnosti preko 30 posto“, rekao je Bižanović te zaključio kako su nam potrebne velike promjene da bi se zaustavio silazni trend u građevini.
„Silazni trend neće se zaustaviti dok se ne prodaju već sagrađeni stanovi, a to ovisi o državi i bankama koje bi trebale potaknuti kupnju stanova“, rekao je Bižanović.