Za malu potrošnju Hrvata kriva - vremenska prognoza!

Zbog realnog pada plaća i slabe kreditne aktivnosti prema stanovništvu, procjenjuje se da je i u svibnju, već 20. mjesec zaredom, potrošnja pala, no pad bi trebao biti manji od travanjskih 8 posto.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će danas prvu procjenu o prometu u trgovini na malo u svibnju, koja će najvjerojatnije pokazati da je potrošnja pala već 20. mjesec zaredom.

No, makroekonomisti procjenjuju da će pad potrošnje ipak biti manji nego u travnju.

Šest makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi, procjenjuje da je u svibnju promet u maloprodaji pao između 3,5 i 5,5 posto. U prosjeku, očekuju pad od 4,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

"Očekujemo osjetno niži pad nego što je bio u travnju, zahvaljujući ponajviše niskoj bazi iz svibnja prošle godine, kada je maloprodaja pala za 19,3 posto na godišnjoj razini. No, potrošnja je i dalje slaba zbog pada realnog raspoloživog dohotka, visoke nezaposlenosti, razduživanja stanovništva i potrošačkog pesimizma. Na potrošnju je vjerojatno negativno utjecalo i loše vrijeme, koje je moglo odgoditi kupnju sezonske odjeće, ali i negativno utjecati na turizam", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Pad realno raspoloživog dohotka posljedica je visoke razine nezaposlenosti. Doduše, posljednjih mjeseci broj nezaposlenih pada, no broj zaposlenih raste znatno sporije.

Tako je,primjerice, u svibnju broj nezaposlenih pao za 12.240, na 296.438 osoba, dok je istodobno otvoreno 8.740 novih radnih mjesta.

"Sve dok ne dođe do oporavka ili barem stabilizacije na tržištu rada, ne može se očekivati rast raspoloživog dohotka, a time ni jačanje potrošnje. Do poboljšanja u potrošnji moglo bi doći tek u drugom dijelu godine, ako ukidanje kriznog poreza malo potakne optimizam potrošača i ako turistička sezona bude dobra", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Osim slabosti tržišta rada, potrošnja je pod pritiskom pada plaća.

Prema podacima DZS-a, prosječna neto plaća za travanj iznosila je 5.246 kuna, što je nominalno za 2,1 posto, a realno za 2,5 posto manje u odnosu na ožujak. U odnosu, pak, na travanj prošle godine, plaća je realno manja za 1,5 posto.

"Unatoč relativno niskoj prošlogodišnjoj bazi, odnosno činjenici da je trgovina u istom mjesecu prošle godine zabilježila oštar pad, ne postoje fundamenti koji bi opravdali početak oporavka u trgovine na malo. Tržište rada i dalje je slabo, kreditna aktivnost banaka je smanjena, a i podaci o uvozu ne ulijevaju nadu da se domaća potražnja počela oporavljati", zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.