Završena prva regionalna konferencija SEE Financijska arena 2009.

Jučer je završena prva regionalna konferencija SEE Financijska arena 2009. koju je organizirala Infoarena grupa.

Konferencija je održana uz podršku glavnog medijskog partnera Business.hr-a, edukacijskih partnera, Zagrebačke škole ekonomije i managementa i Cotrugli Business Schoola, medijskih pokrovitelja, portala Moj posao, Inforeviewa, ISI Emerging Marketsa i Infotrenda te sponzora Raiffeisenbanka Hrvatska.

Koje su perspektive razvoja financijske industrije u Europi? Kakva je situacija u bankarskoj industriji u regiji, posebice u Hrvatskoj i Srbiji? U kojoj su fazi pregovori za pristupanje EU na polju bankarskog sektora? Možemo li očekivati drugi val krize tijekom 2010. te koje se mjere planiraju za reduciranje efekata financijske krize? Što nam novo donosi Zakon o platnom prometu i koje nove igrače možemo očekivati? Koje su specifičnosti Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma? To su neka od brojnih pitanja o kojima se raspravljalo na prvoj regionalnoj konferenciji SEE Financijska arena 2009.

Konferenciju je otvorio Davor Holjevac, viceguverner Hrvatske narodne banke, koji je sudionicima konferencije detaljno predstavio status pregovaračkog postupka za članstvo u EU, i to u dijelu 4 pregovaračka područja gdje je HNB nositelj ili sunositelj pregovaračkih aktivnosti, a to su sloboda kretanja kapitala, financijske usluge, ekonomska i monetarna politika te financijski nadzor.

Holjevac je zaključio da je velik dio posla u pregovaračkom postupku gotov te da je potrebno dodatno realizirati prilagodbe fiskalnog i realnog sektora. Nadalje, istaknuo je da je najvažnije da svi zajedno budemo spremni na pojačanu konkurentnost u sklopu velikog sustava EU te da se svatko treba zapitati jesmo li zaista konkurentno sposobni. Nadalje, Holjevac je predstavio glavne razlike između Basela II i Basela III koje se odnose na razlike u Direktivi o kapitalnim zahtjevima na razini EU te istaknuo da je u pripremi nova Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća vezano uz kapitalne zahtjeve za knjigu trgovanja i resekuritizaciju te supervizorski nadzor politika nagrađivanja.

Predsjednik Uprave Banco Popolare Hrvatska Goran Gazivoda istaknuo je tijekom svog izlaganja da smo opsjednuti "kulturom rizika" te da averzija prema preuzimanju rizika, smanjena spremnost preuzimanja rizika i širenje lepeze prepoznatih rizika dovodi do smanjenja financiranja i stvaranja novih vrijednosti u gospodarstvu i poslovanju s građanstvom. Nadalje, istaknuo je da je došao trenutak istine za bankarske sustave, a to znači da predstoji čišćenje bankarskih bilanci i adekvatna procjena neugrožene imovine te da sva potencijalno nenaplaćena potraživanja moraju biti kvalitetno rezervirana.

"Rješenje za povećanje financiranja gospodarstva i građanstva leži u osiguranju kreditnog rizika putem osiguravateljskih kuća; osiguranju imovine, kojom banka osigurava financiranje, preko osiguravateljskih kuća; osiguranju postojećeg kreditnog portfelja (niža rezervacija = veća raspoloživost kredita); intenzivnijoj suradnji s HBOR-om (uz povećanje dijela marže za preuzimanje rizika financiranja namijenjen poslovnim bankama); financiranju izvoznih projekata (s bržim povratom) i većem učešću investitora u financiranju, kao i u ukidanju limita na kreditne plasmane banaka“, istaknuo je Gazivoda.

Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja pri Raiffesen Consultingu, istaknula je da se tijekom 2010. ne očekuje rast profitabilnosti banaka, kao ni promjena rasta aktive. Nadalje, tijekom 2010. ne očekuju se znatna smanjenja kamatnih stopa na domaće depozite, a posljedično ni na kredite, kao ni povećanje regulatornog troška.

"U skorijoj bi budućnosti bankarski sektor mogao zahvatiti novi val preuzimanja. Međutim zasad se ne zna na kojim bi cjenovnim razinama moglo doći do dogovora o akvizicijama između potencijalnih kupaca i prodavatelja. Sadašnje tržišne cijene općenito odražavaju znatno pogoršanje kvalitete aktive, potencijala za zaradu i gospodarskih izgleda u srednjoročnom razdoblju. Sve dok se ti čimbenici ne budu mogli predvidjeti na nešto dulji rok, bit će malo potencijalnih kupaca banaka“, istaknula je Zrinka Živković Matijević.

Viceguvernerka Srpske narodne banke Mira Erić istaknula je da je srpski bankarski sektor dočekao krizu s visokom likvidnošću, što je bio rezultat, između ostalog, često kritizirane restriktivne monetarne politike. Nadalje, u rujnu 2008., netom nakon kolapsa Lemana, srbijanski je bankarski sektor doživio šok na likvidnost bankarskog sektora gdje je u nepunih šest tjedana podignuto 17 posto štednje, i to na osnovi neodgovornih izjava i pitanja u vezi sa stabilnosti srbijanskog bankarskog sektora. Neovisno o općem nepovjerenju na tržištu, bankarski sustav Srbije učinkovito je premostio prvo sučeljavanje s potencijalnom nelikvidnošću te su, između ostalog, potpisali aranžman s MMF-om koji je praktički podrška financijskoj stabilnosti srbijanskog bankarskog sustava.

Trenutačno je primjetna stagnacija srbijanskog bankarskog sektora te se za iduće razdoblje očekuje repozicioniranje banaka u smislu povećanja kreditne aktivnosti, kao i smanjenje rizika banaka, istaknula je Mira Erić.

Koliko je hrvatski sustav spreman za sprečavanje pranja novca bila je još jedna u nizu tema o kojoj se raspravljalo na 1. SEE konferenciji Financijska arena 2009. Pomoćnik ravnatelja Ureda za sprečavanje pranja novca Damir Bolta predstavio je sudionicima specifičnosti Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma s kojim je dovršeno potpuno usklađivanje hrvatskog sustava s relevantnim europskim i međunarodnim normama u području sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma.

"Zakon propisuje mjere i radnje sprečavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma, obveznike provedbe mjera i radnji, nadzor nad obveznicima, zadaće i nadležnosti Ureda za sprečavanje pranja novca, međunarodnu suradnju Ureda za sprečavanje pranja novca te nadležnosti i postupke drugih državnih tijela“, istaknuo je Damir Bolta.

Na konferenciji je prvi put predstavljen i novi Zakon o platnom prometu koji stupa na snagu 1. siječnja 2011. Novi se Zakon o platnom prometu u znatnoj mjeri oslanja na Direktivu o platnim uslugama koja je obvezujuća za sve članice EU i sve zemlje u postupku pristupanja EU, te kao takav objedinjuje 27 različitih platnih sustava. "Novi zakon praktično objedinjuje sva kartična plaćanja tvrtki i građana, plaćanja putem interneta i novčane pošiljke, a jedna od specifičnosti Zakona o platnom prometu jest da korisnik ima pravo na povrat sredstava već izvršene transakcije trajnog naloga ako ona ne odgovara uobičajenim pravilima ponašanja, što će od banaka zahtijevati uvođenje sustava nadzora i praćenja potrošačkih navika", istaknuo je Neven Barbaroša, izvršni direktor Sektora platnog prometa Hrvatske narodne banke.

Novi Zakon o platnom prometu omogućava da platne usluge, uz kreditne institucije, nezavisne kartičarske kuće, Financijsku agenciju (FINA), Hrvatsku poštu i mobilne operatere, mogu pružati i “novi” igrači u platnom prometu kao što su trgovački lanci, mjenjačnice, turističke agencije i drugi.