Gdje će Slovenija naći 420 milijuna eura za tri mjeseca?

Smjer za rješavanje pitanja hrvatskih štediša Ljubljanske banke koji su naznačili premijeri Hrvatske i Slovenije perspektivan je, no u njega bi trebalo uključiti sve sljednice bivše države, smatra guverner slovenske središnje banke France Arhar.

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor i slovenski premijer Borut Pahor u subotu su dogovorili da će se pitanje hrvatskih štediša riješiti u iduća tri mjeseca i ocijenili da će bohinjski susret za pitanje Ljubljanske banke biti prekretnica kao što je njihov lanjski sastanak u Trakošćanu deblokirao granični spor dviju zemalja.

Kosor i Pahor nisu u Bohinju iznijeli pojedinosti budućeg rješenja na kojemu će diplomati i stručnjaci raditi iduća tri mjeseca.

Slovenski mediji na temelju izjava ocjenjuju da se vjerojatno misli na novi krug razgovora o nasljeđu i preuzimanju dugova, odnosno obveza iz stare devizne štednje, i to u okviru Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu.

Slovenski predstavnik za sukcesijska pitanja Rudi Gabrovec rekao je za Slovensku agenciju STA da s detaljima dogovora iz Bohinja još nije upoznat, ali da će vjerojatno biti riječ o novom krugu pregovora pod okriljem banke u Baselu, nakon što prvi takav pokušaj iz 2002. godine nije uspio.

No Gabrovec tvrdi da bi u pregovore trebalo uključiti sve pravne nasljednice SFRJ, a ne samo Sloveniju I Hrvatsku.

"Ne radi se o bilateralnom nego multilateralnom pitanju, a rješenje mora biti takvo da se s njim usklade sve zemlje nasljednice", rekao je Gabrovec i zaključio: "Zato u pregovore moraju biti uključeni svi ili nitko."

Slično misli i bivši guverner slovenske središnje banke France Arhar.

"Ako je u Bohinju dogovoreno da se ide pred banku u Basel, onda je to pravi put, no ondje bi trebalo postići rješenje za sve devizne depozite u bivšoj državi, a ne samo za depozite u Ljubljanskoj banci. To nije pitanje koje se tiče samo Hrvatske i Slovenije", drži Arhar.

Slovenija je već isplatila sve devizne štediše iz vremena bivše Jugoslavije koji su imali štednju u slovenskim ili drugim bankama koje su poslovale na njezinu teritoriju, dok druge slijednice to nisu učinile, rekao je Arhar.

Problem je u tome da su Hrvatska i BiH 2002., u Baselu odbile kompromisni prijedlog jednog švicarskog bankara da se u rješavanje pitanja štediša uključi i takav "teritorijalni" princip preuzimanja obveza prema starim deviznim štedišama, ustvrdio je Arhar.

Prema podacima koje je iznio guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski ukupna štednja hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci (LB) bez kamata iznosi 420 milijuna eura. Hrvatska je u svoj javni dug preuzela 260 milijuna eura, a 160 milijuna eura preostali je dug LB-a bez kamata za oko 130 tisuća hrvatskih štediša.

S obzirom na to da je dogovorom Kosorice i Pahora predviđeno iznalaženje rješenja u sljedeća tri mjeseca bit će zanimljivo vidjeti kako Slovenija namjerava osigurati 420 milijuna eura samo za Hrvatsku, a istovremeno guverner slovenske središnje banke očekuje da se nađe rješenje za štediše iz BiH i ostatka bivše SFRJ.

S obzirom da bi hrvatskom proračunu u ovom trenutku dobro došlo gotovo dvije milijarde kuna, što je iznos koji je država isplatila štedišama, a dug preuzela na sebe, može se očekivati da će Slovenija za isplatu tog dijela duga dobiti i određeni diskont ako ga odmah otplati u cijelosti.