Kalinić optužuje Janaf da je pokušao zataškati aferu na Žitnjaku

Pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavle Kalinić izjavio je kako je, prema informacijama Grada, na Žitnjaku isteklo 130 tisuća litara dizela, a ne "najviše 3000 litara", kako tvrdi Janaf.

Kalinić je izjavio kako je Janaf želio zataškati jučerašnji ekološki incident te da bi se to vjerojatno i dogodilo da nije izvršen velik pritisak na vodstvo te tvrtke.

Podsjetimo, zagrebačka policija utvrdila je da je u skladištu Janafa na Žitnjaku jučer poslijepodne iscurila najmanje jedna cisterna dizela. Gradski ured za upravljanje u hitnim situacijama priopćio je kako je dežurna ekipa gradskog ureda izašla na teren slijedom dojave građana da je u skladištu Janafa iscurila velika količina dizela, no da ih je osiguranje Janafa odbilo pustiti u skladište pa je ured zatražio pomoć policije. Janaf je u skladište pustio policiju, ali je opet spriječio djelatnike ureda da obave svoj posao, priopćio je ured. Policija je utvrdila, kazali su u uredu, da je dojava građanina ipak bila istinita i da je iscurila najmanje cisterna dizela.

Janaf: Zbog curenja nema prijetnje za okoliš

Nakon toga tvrtka Janaf priopćila je da je poslijepodne prilikom redovite manipulacije derivatima došlo do manjeg curenja dizela u krugu Terminala Žitnjak, ali da je curenje odmah primijećeno i zaustavljeno, šteta sanirana i da nema prijetnje za okoliš.

Tvrtka navodi da je osnovano interno istražno povjerenstvo koje će, kad utvrdi uzroke incidenta, o tome obavijestiti javnost. U priopćenju se kaže da su o tom događaju obaviještene nadležne službe koje su izašle na teren i provele uviđaj.

Zelena lista: Ovo je bezobrazluk!

Zelena lista se o incidentu oglasila priopćenjem za javnost u kojem stoji kako je "tri tisuće litara dizela iscurilo u okoliš, a državna tvrtka Janaf jedva da je i policiji dozvolila prilaz svojim postrojenjima".

"Ne dozvoliti gradskim službenicima za hitne intervencije nikakav pristup i uvid u razmjere ekološkog incidenta zaista je bezobrazluk kakav si teško može dozvoliti i mnogo moćnija i veća Ina. Ovakvo nečuveno ponašanje otvara mnoga druga pitanja, ne obavezno vezana za zagađenja ili zaštitu okoliša, kao na primjer: Je li Janaf država u državi? Ili je to samo dobro uhodana praksa naftnih monopolista? Je li Janaf još uvijek hrvatski ili se već osjeća eksteritorijalno kao dio ruske Družbe Adrije, pa ne vidi potrebu da se povinuje hrvatskim vlastima?

Na primjeru eko-incidenta u Janafovim terminalima na Žitnjaku svi građani Hrvatske mogu zorno vidjeti što čeka našu zemlju ako projekt Družba Adrija ikada zaživi. To je prije svega bahatost, i bezobzirno gaženje propisa i sustava zemlje domaćina preko čijeg teritorija idu cijevi s naftom. Ili drugim riječima — profit nama, a zagađena voda i zemlja vama, pa si je sanirajte kako znate i umijete. I da se niste usudili ništa pitati jer to je naš internacionalni biznis", stoji u priopćenju udruge.

Samo par dana prije Sanaderova odlaska...

Prostor na Žitnjaku je postao "poznat" po tome što je koncern Dioki većinskog vlasnika Roberta Ježića uspio, prema pisanju portala Index.hr, svega nekoliko dana prije odlaska premijera Ive Sanadera, prodati malo i zastarjelo skladište na zagrebačkom Žitnjaku državnoj tvrtki Jadranski naftovod (Janaf), i to za 18 milijuna eura, iako su skladišta bila procijenjena na svega 5 do 6 milijuna eura. Janaf se nije obazirao ni na upozorenja Hrvatske agencije za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (Handa), koja danas posjeduje 26 posto vlasništva Janafa, da je poslovna odluka o kupnji skladišta gotovo pa suluda.