Kriza udara i tajkune - neki 'kleknuli', druge banke još drže

Nema poduzetnika kojega kriza nije barem malo okrznula, a ključna razlika između onih koji su propali i onih koji su opstali jest u tome da su potonji na vrijeme zaustavili investicije i nova zaduživanja.

Mnogi se još uvijek pokušavaju izvući iz financijskog limba, poput splitskog gradonačelnika i poduzetnika Željka Keruma, koji ne želi priznati da se želi riješiti dijela "mrtvog kapitala". Navodno se prodaju vile na Tuškancu, tvornica Nada Dimić u Zagrebu, zemljišta na otocima... Od prije dva mjeseca sve njegove trgovine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nose naziv Tommy, a o preuzimanju onih u Zagrebu Kerum navodno pregovara s Đurom Gavrilovićem.

Dugove je nagomilao i Robert Ježić, vlasnik Dioki grupe. Ona je lani zabilježila 157 milijuna kuna gubitka, a u prvih šest mjeseci ove godine u minusu je 90 milijuna kuna. Ježić, kako se već neko vrijeme govori u novinarskim krugovima, traži kupca za Novi list.

Loše nekretnine

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra kako su prezaduženost i prevelika investiranost glavni razlozi zašto su mnoge tvrtke, poput Peveca, izgubile bitku. Zanemarivanje osnovnog poslovanja također je bilo pogubno za tajkune, a osobito špekulativnim pokazalo se ulaganje u nekretnine, kao što se vidi u Kerumovu slučaju jer ih se on sada želi riješiti.

"Najčešće se zaduživalo bankarskim kreditima, a ne na tržištu kapitala. Međutim, obiteljske kompanije neće se moći više održavati na tržištu i svi oni koji će htjeti rasti i širiti se morat će izaći na financijsko tržište, potražiti strateške partnere te podijeliti rizike s nekim drugim. To već možemo vidjeti u Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj čije kompanije izlaze na međunarodne burze i imaju nevjerojatan rast zbog svježeg kapitala", objašnjava Novotny.

Premda je jedna od naših najboljih kompanija, i Agrokor Ivice Todorića morat će potražiti strateškog partnera ako želi i dalje rasti, smatra Novotny.

Ne samo regija

"Agrokor ide u pravom smjeru, ali više se neće moći financirati samo kreditima. Tržište na kojem je prisutan je premalo. Mnoge su tvrtke propale zato što nisu znale naći put prema međunarodnom tržištu, a to nije samo Srbija i BiH, već cijela srednja Europa. No tu se ne mogu probiti same", zaključuje Novotny.

Inače, rezultati tvrtki iz koncerna Agrokor Ivice Todorića pokazuju da su u prvom polugodištu solidno poslovale: prihodi su većinom ili rasli ili neznatno pali i gotovo sve tvrtke poslovale su s dobiti. Obveze su rasle, a najveća je stopa rasta obveza u odnosu na kraj 2009. bila u Ledu (15,3 posto).

PROPALI - ZDRAVKO I VIŠNJA PEVEC

Umjesto u nekoj od jadranskih vila, Višnja i Zdravko Pevec, koji su bili među najvećim hrvatskim novovalnim bogatašima, ljeto provode u pritvoru. Njihovo poslovno carstvo urušilo se pod teretom financijskih obaveza koje tvrtka, uz megalomanske investicije i otvaranje neisplativih centara u regiji, jednostavno više nije mogla servisirati.

Banke su "zatvorile pipu". Mladi bjelovarski par otvorio je prvu trgovinu prije 20 godina u garaži obiteljske kuće, a nekoliko mjeseci prije odlaska iza rešetaka bili su 27. na listi najbogatijih ljudi u Hrvatskoj sa 14 trgovina diljem zemlje, u kojima je bilo zaposleno 3300 ljudi, te brojnim dobrima (hotel, radijska postaja) uz pomoć kojih su željeli u sam vrh hrvatske poslovne kreme. Danas im se stavlja na teret da su neodgovornim poslovanjem doveli tvrtku u stečaj te da su izdavali mjenice bez pokrića (oko 140 milijuna kuna). Tvrtka je ostala dužna oko milijardu i pol kuna, i to najviše bankama. Nekoliko prodajnih centara Pevecovih pokušava se rehabilitirati.

PROPALI - Boško Šrot i Igor Bavčar

Svjetska kriza došla je glave dvojici najvećih slovenskih tajkuna, Bošku Šrotu i Igoru Bavčaru. Šrot je do sredine prošle godine bio predsjednik Uprave Grupe Pivovarna Laško i vlasnik nekoliko investicijskih tvrtki, a Igor Bavčar sjedio je od 2002. godine u fotelji čelnog čovjeka koparskog koncerna Istrabenz. Obojica su izgubili moćne pozicije zbog velikih osobnih apetita koje su udružili kako bi zaradili još više, a sada će zajedno i na optuženičku klupu.

Naime, protiv Šrota i Bavčara nedavno je podignuta zajednička optužnica zbog sumnje u kaznena djela zloporabe položaja i pranja novca tijekom menadžerskih preuzimanja Istrabenza i Pivovarne Laško. Optužuje ih se da su kao direktori Istrabenza i Pivovarne Laško istodobno vodili i privatne tvrtke te pokušavali bankovnim kreditima i trgovanjem na burzi preuzeti kompanije koje su vodili. Policija sumnja da su poslovnim malverzacijama tvrtkama nanijeli štetu od 135 milijuna eura pri čemu su za sebe ostvarili protupravnu korist od 92 milijuna eura.

Obojica su zapali u dugove od gotovo milijardu eura i slovenske megatvrtke koje su vodili doveli do ruba bankrota. Istrabenz se pokušava spasiti rasprodajom imovine, uključujući i Drogu Kolinsku, koju je za 382 milijuna eura preuzela hrvatska Atlantic grupa. Pivovarna Laško danas je dužna bankama između 450 i 700 milijuna eura, a pod vlasničkom je kontrolom države i Nove ljubljanske banke.

Kao glavnog krivca za istragu koja je rezultirala optužnicom Šrot i Bavčar prozivaju ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića, koji je protiv njih podnio kaznenu prijavu zbog zloporabe pri otkupu Mercatora 2005. godine. Tada je i počela suradnja dvojice slovenskih tajkuna koji su kupovali velike tvrtke (Mercator, Droga, Petrol) te se usput bogatili. Tko zna koliko bi to trajalo da ih banke nisu prestale izdašno kreditirati. Bavčar je u nekoliko godina postao posredni vlasnik četvrtine Istrabenza preko tvrtke Maksima holding, a policija sumnja da je sve počelo nakon što mu je Šrot prodao 7,3 posto udjela Pivovarne u Istrabenzu. Dokaže li im se krivnja, prijeti im do osam godina zatvora.

JOŠ SE DOBRO DRŽE

Rezultati tvrtki iz koncerna Agrokor Ivice Todorića pokazuju da su u prvom polugodištu solidno poslovale: prihodi su većinom ili rasli ili neznatno pali i gotovo sve tvrtke poslovale su s dobiti. Obveze su rasle, a najveća je stopa rasta obveza u odnosu na kraj 2009. bila u Ledu (15,3 posto).

Za koncern Agram Dubravka Grgića teško je procijeniti konsolidirane rezultate, a tvrtke kojima se trguje na burzi — Jadransko i Sunce osiguranje — ove godine bilježe pad prihodovane premije, ali i dalje posluju u plusu i obveze im ne rastu znatnije. Agram životno lani je bilježilo sličan trend poslovanja.

Hotelijerska grupacija Anđelka Leke u prvoj polovini godine smanjila je prihode za znatnih 11,7 posto, na 124,7 milijuna kuna, a neto dobit smanjena je 75 posto, na manje od dva milijuna kuna. Ukupne su obveze pak povećane za oko 60 milijuna. na 267,8 milijuna kuna.

Nexe grupa Ivana Ergovića još nije objavila polugodišnje rezultate, a lanjski nisu najbolji: ukupan prihod pao je 16,2 posto, na 1,48 milijardi kuna. Nakon 142,31 milijun kuna dobiti u 2008., lani su zabilježili gubitak u iznosu 19,85 milijuna kuna. Nexe krajem 2009. nije imao potraživanja, dugoročne obveze smanjene su 6,3 posto, na 998,5 milijuna kuna, a kratkoročna su potraživanja povećana 16,9 posto, 1,11 milijardi kuna.

Iako je Žito Marka Pipunića lani zabilježilo 13,4 milijuna kuna gubitka, on se u posljednjih godinu dana 'razmahao' u preuzimanjima poljoprivrednih tvrtki. Nakon preuzimanja PPK Valpova, ušao je u proces preuzimanja PP Orahovice i najnovije IPK Kandita. Žito je u najmu pogona i posrnule Đakovštine, pa se nagađa da će Pipunić s vremenom pripojiti i tu tvrtku.