Nema opravdanja za poskupljenje hrane
Ulagačka groznica za pšenicom bez pokrića
Autor: Darko Baniček | 11.23, 08.08.2010.
![]() |
Reakcija ulagača na tržištu robe zbog suše u Rusiji te najave poskupljenja hrane i nove krize, kakva je zatekla svijet 2008. godine zbog azijskog podbačaja u proizvodnji riže i loše žetve u južnoj hemisferi, potpuno su neosnovane.
Unatoč suši u Rusiji zbog koje je uveden embargo na izvoz pšenice koja u svjetskoj trgovini sudjeluje sa 11 posto učešća, svijet ove godine očekuje treća najuspješnija žetva u povijesti, a zalihe pšenice, zbog odličnog uroda u dvije prethodne godine, na rekordnoj su razini, upozoravaju analitičari AgResourcea u Chicagu. SAD tako u silosima ima najviše zalihe pšenice u posljednje 23 godine i ne postoji opasnost od tržišnog manjka.
Tek ukoliko bi još država podleglo panici i zatvorilo svoje tržište za izvoz hrane to bi moglo izazvati određene poremećaje no takvih najava nema na vidiku. Opasnost za tržište roba predstavljao bi samo podbačaj žetve u Australiji ili Argentini, koji se za sada ne očekuje, a valja napomenuti i da je, zbog dobre sezone monsuna u Indiji koja je drugi najveći proizvođač šećera, i tržište šećera osigurano od šokova.
Dodatan osigurač od poskupljenja predstavljaju futures ugovori na pšenicu, kojima su najveći svjetski potrošači osigurali cijenu sirovina od bilo kakvih šokova najmanje do kraja godine, a u nekim slučajevima i do kraja prvog kvartala naredne godine.
Pretjerana reakcija dealera pšenicom na tržištu, pripisuje se općem stanju u svjetskim investicijama. U trenutku kada su kamatne stope na najnižim razinama ulaganje u robu učinilo se rekordnom broju ulagača jedinom prilikom za ostvarivanje većeg prinosa.
Reuters upozorava da su fondovi u četvrtak u 20.000 transakcija kupili futurese koji predstavljaju ekvivalent od 100 milijuna bušela pšenice, što je promet gotovo bez presedana. Takav interes za pšenicu povećao je cijene pšenice gotovo 80 posto u odnosu na cijene iz lipnja, što je najveći mjesečni rast u posljednjih 37 godina. Valja ipak upozoriti da je pšenica ispod 8 dolara za bušel dok je za vrijeme krize 2008. godine cijena dosezala 13 dolara za bušel.
Iako zbog poremećaja na tržištu ne bi trebala poskupiti hrana, gubitnici će biti oni trgovci koji su imali ugovore za pšenicu iz Rusije. Oni će sada na tržištu morati nabaviti alternativnu, skuplju pšenicu da bi ju isporučili naručiocima po cijeni koju su garantirali prije propasti ruske žetve.
U Svjetskoj organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO) za ovisnost o ruskoj pšenici optužuju vlade razvijenog svijeta. Naime, proizvodnja pšenice u klimatski boljim uvjetima u SAD-u i Kanadi mogla bi u potpunosti nadomjestiti ovisnost o pšenici iz crnomorskog bazena samo kada bi bila isplativija poljoprivrednicima. Zato će ove godine najbolje proći oni farmeri koji su ustrajali u sijanju pšenice unatoč slaboj zaradi prethodne dvije godine kada su prinosi diljem svijeta bili izvanredni.
Tako i seljaci u Hrvatskoj po prvi put nakon dugo godina neće imati problema s plasmanom svoje pšenice, a ostvarit će i cijenu kakvu su kod sjetve samo mogli sanjati. No, ulaganje u pšenicu postaje sve više kao bilo koje drugo ulaganje, koje sa sobom nosi i određeni rizik, te je pitanje koliko će dugo država ubuduće moći biti "osiguravatelj" od lošeg stanja na tržištu.
Vezani članci |
Anketa |















Komentari (0) Prijava