VIDEO: Kupcima stanova koji ostanu bez posla Vlada neka plaća kamatu

Skupina savjetnika i agenata na tržištu nekretnina u Hrvatskoj predlaže da svim građanima koji u 2010. i 2011. godini kupe stan u novogradnji putem stambenog kredita i koji tijekom otplate ostanu bez posla, u razdoblju nezaposlenosti država podmiri trošak kamate na kredit u razdoblju od najviše šest, a iznimno devet mjeseci, a kreditor bi osigurao poček otplate glavnice.

Ta je mjera oživljavanja tržišta nekretnina, koju predlaže skupina trgovaca nekretninama i konzultantska tvrtka Colliers International, predstavljena danas na okruglom stolu u organizaciji Colliersa.

Kad se korisnik kredita ponovo zaposli obročno bi vraćao dug državi i nastavio normalno vraćati kredit, a ako se ne uspije zaposliti aktivirali bi se uobičajeni načini prisilne naplate kredita, kaže se u prijedlogu mjere koji je dostavljen Vladi, Ministarstvu graditeljstva, HUP-u, sindikatima, Hrvatskoj udruzi banaka i GSV-u.

Mjera bi po mišljenju sudionika okruglog stola imala izrazito povoljan psihološki učinak na potencijalne kupce stanova, što je ključno jer je glavni razlog zastoja u prodaji strah od zaduživanja zbog mogućnosti gubitka posla.

Obuhvatila bi najmanje tri tisuće, a najviše 10 tisuća stanova i vrijedila bi najviše dvije godine, odnosno do izlaska iz recesije, ili do opoziva.

Predlagači ističu pozitivne učinke ovakve mjere u Češkoj i Slovačkoj.

Kada bi provedba mjere obuhvatila prodaju svih 10 tisuća novoizgrađenih, a neprodanih stanova, to bi državu koštalo 13,5 milijuna kuna godišnje, uz pretpostavke o prosječnom iznosu kredita od 500 tisuća kuna i stopu pada zaposlenosti od sedam posto u 2010. godini, kaže predsjednica Uprave Erste nekretnina Ilijana Jeleč.

Ona ističe da je to izrazio konzervativan izračun, jer po procjenama analitičara zaposlenost će pasti znatno manje od sedam posto.

Uz prodaju pet tisuća stanova, država bi, uz pretpostavku stope pada zaposlenosti od sedam posto, (dakle 350 građana - korisnika kredita bi ostalo bez posla) morala izdvojiti sedam milijuna kuna, a za tri tisuća stanova četiri milijuna kuna.

Kako je rečeno na okruglom stolu, anketa među trgovcima nekretninama pokazuje da je razlika između traženih i ostvarenih cijena stambenih nekretnina u Hrvatskoj 22,3 posto.

Trenutno nema točnih podataka o prodaji u 2009. godini, a ti podaci trebali bi biti poznati u travnju ili svibnju, čulo se na skupu.