Zbog umrtvljenog tržišta nekretnina gube svi!

Prema neslužbenim informacijama u Hrvatskoj je desetak posto kredita poduzećima nenaplativo. Kriza koja je pogodila gospodarstvo i tržište nekretnina pogađa i banke, koje se u slučaju propasti tvrtke teško mogu namiriti iz preostale imovine.

U bankarstvu je pravilo da se kreditira posao i projekt, a ne tvrtka, to jest njeno ime ili imovina, ali instrumenti osiguranja ipak igraju veliku ulogu u ukupnom poslu. Stoga, kada je riječ o izdavanju novih kredita, banke su puno opreznije nego ranije, pogotovo kada je riječ o nekretninama koje se nude kao jamstvo, što na kraju rezultira manjim kreditima.

U bankama postoje različiti instrumenti osiguranja kredita. Postoje zadužnice i mjenice, hipoteka na imovinu kompanije ili imovinu neke privatne osobe. Većina kredita još se otplaćuje prema ugovorenim uvjetima, a mali je udio kredita kod kojih se zbog nemogućnosti naplate provodi ovrha ili stečaj, koji moraju pokrenuti drugi vjerovnici jer banka zakonski ne može pokrenuti stečaj ako ima hipoteku na imovini klijenta. Ukoliko pak netko drugi pokrene stečaj, banka se naplaćuje odvojeno iz iznos dobivenog prodajom založene imovine. Procjena nekretnine se radi prema lokaciji, kvaliteti, starosti i trenutnom stanju nekretnine.

U svim bankama tvrde da je unatoč svim problemima naplata obveza još uvijek zadovoljavajuća. Primijećeni su problemi kod kredita pravnim osobama i poduzetništvu, gdje se povećao broj zahtjeva za reprogramiranjem obveza na duži rok za odgodu otplate glavnice. Ugovore o kreditu nije se pojačano otkazivalo, nego se raznim intervencijama pokušava pomoći klijentima da što lakše prođu kroz ovo krizno razdoblje.

U slučajevima prisilne naplate banke naplaćuju iz svih raspoloživih instrumenata osiguranja dok se ne iscrpe sve mogućnosti. Iznos koji se ne uspije naplatiti banka otpisuje iz poslovnih knjiga. Sama naplata iz osiguranja obavlja se temeljem Ovršnog zakona. Do sada banke nemaju gubitaka zbog sniženih tržišnih cijena nekretnina.

Revalorizacija tržišne vrijednosti nekretnina se redovito provodi. U slučaju da se vrijednost umanji toliko da osiguranje postane neprihvatljivo u odnosu na izloženost, banka može zatražiti dopunu osiguranja.

Uglavnom, hrvatske se banke za sada dobro nose s nepovoljnom situacijom koja vlada u gospodarstvu, ali zato su i mnogo opreznije prilikom donošenja odluka o ulaženju u nove projekte i kredite.

Osim problema s cijenama, veliki problem moglo bi biti i nevraćanje kredita bankama, zbog čega bi velik broj nekretnina mogao prijeći u njihovo vlasništvo, što bi pak moglo dovesti do nelikvidnosti zbog nemogućnosti njihove prodaje. Takav razvoj događaja mogao bi se negativno odraziti i na građevinsku industriju, koja je već sada suočena s određenim problemima, a znatan broj građevinara, pogotovo manjih tvrtki strahuje od bankrota. U ovoj je godini znatno manje kreditiranja novih građevinskih projekata. Bankama se jedino isplati ulaganja u uredske zgrade, renoviranje i rekonstrukcija starih stanova, te gradnja energetski učinkovitih nekretnina.

Zbog umrtvljenog tržišta nekretnina trpe svi - država gubi zaradu od poreza, a građevinari imaju sve manje posla, što će opet prouzrokovati pad prihoda države.