HOĆE LI USPJETI VLADINE MJERE?
Kosor: Prva aukcija uspjela, bankari zdušnije pomažite!
Autor: Business.hr/ Hina | 15.09, 20.02.2010.
 |
Premijerka i predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor izvijestila je danas da je prva aukcija za dodjelu pomoći gospodarstvenicima u krizi uspjela, pozivajući još jednom bankare da daju svoj doprinos izlasku iz krize.
"Sa zadovoljstvom mogu reći da je ona (aukcija) uspjela i prvi gospodarstvenici dobivaju prvi vjetar u leđa. Od jučer imamo prve naznake dobrih odluka, da ove mjere uistinu imaju smisla i da puštaju korijenje", rekla je Kosor, na proslavi 20. obljetnice varaždinske organizacije HDZ-a.
Najavila je da će precizne podatke o rezultatima aukcije vlada imati u ponedjeljak.
Bankare je pozvala da zdušnije podupru vladine mjere i doprinesu izlasku iz krize, a očekuje da će se kamate na kredite koji se dodjeljuju kao pomoć gospodarstvenicima kretati između pet i 5,5 posto.
Kosor je najavila i nove mjere za gospodarske grane koje su se u teškoćama našle i prije izbijanja krize, poput tekstilne i obućarske industrije.
Čestitajući varaždinskim HDZ-ovcima obljetnicu njihove organizacije, Kosor je poručila kako je vodstvo stranke dobar tim, kao i čitava stranka, koja će, uvjerena je, nakon parlamentarnih izbora 2011. sa svojim koalicijskim partnerima još jednom sastaviti vladu.
Uvjerena je i da će ti izbori biti redoviti, a ne prijevremeni. "Ma koliko neki prizivali prijevremene izbore, taj film neće gledati", poručila je.
Kosor je podsjetila da je stranku i vladu preuzela u izuzetno teškim vremenima, u kojima je vlada morala donijeti niz nepopularnih mjera, no i istaknula da vlada neprestano radi na mjerama za izlazak iz krize, što joj je, ističe, najvažniji cilj.
Kazala je i kako su vlade u prošlosti možda bolje mogle odraditi neke poslove, poput brodogradnje, ali i kazala kako vjeruje u uspjeh drugog kruga privatizacije brodogradilišta. "Ogroman je teret pred nama ako to ne uspije, ali vjerujem da će uspjeti", kazala je.
Kosor je naglasila kako je "puna snage, volje i optimizma", a sve političke snage u Hrvatskoj pozvala da zajedno rade na izlasku iz krize.
Uz predsjednicu HDZ-a, na proslavi 20. obljetnice varaždinskog HDZ-a bili su i potpredsjednici stranke Vladimir Šeks, Ivan Jarnjak i Ivan Šuker te HDZ-ovi saborski zastupnici iz treće izborne jedinice.
Komentari (5) Prijava
Slom građevinara u regiji
Hrvatsku i Sloveniju muče "nekretninski baloni" i dugovi građevinara. U Sloveniji, Srbiji i Mađarskoj ne prestaje val bankrota prezaduženih građevinara u kojem je likvidirano tisuće građevinskih tvrtki
Karolina PašićIspiši Veličina slova: Smanji tekst Povečaj tekst
U zemljama regije, Sloveniji, Mađarskoj, Srbiji i Hrvatskoj, kriza je više ili manje pogodila građevinsku industriju već krajem 2008., ali kulminacija propadanja građevinskih tvrtki izgleda tek slijedi. Pritom, vlade pojedinih država, kako pokazuju aktualni događaji u spomenutim zemljama regije nisu spremne jamčiti za prezadužene kompanije.
GRAĐEVINERE NEĆE SPASITI NI SAM BOG, A VLADA NASTAVLJA LAGATI I POMAGATI BANKE.
Rata za stan uz pomoć Vlade tek 17 eura manja!Autor/izvor: SEEbiz / Novi list
ZAGREB – Prema izmijenjenom Zakonu o stambenoj štednji, koji je ovih dana stupio na snagu, pet stambenih štedionica koje posluju u Hrvatskoj može početi izravno kreditirati i stanogradnju, odnosno građevinske tvrtke. U praksi to znači da svaka stambena štedionica može kreditirati svog »građevinarca«, koji će za nju graditi stanove po mjeri štediša te štedionice, a konačna je namjera štedišama ponuditi jeftinije stanove na tržištu.
Iako je mjera zamišljena kako bi potaknula građevinski sektor, u štedionicama ne vjeruju da će u cijeloj ovoj godini plasirati ijedan kredit građevinarcima, odnosno sagraditi ijedan stan po tom, novom modelu! Stambene štedionice moraju prvo, naime, izmijeniti vlastite propise, za njih dobiti odobrenja matičnih kuća, no da bi građevinarci za štedionice uopće počeli graditi stanove, žele se prvo »riješiti« onih desetak tisuća već sagrađenih, a praznih stanova na tržištu.
U cilju poticanja kupnje tih stanova, Vlada će, očekuje se, idući tjedan predstaviti zakon o državnim pozajmicama onima koji kupuju ne prvi, već općenito jedini stan. S detaljima tog zakona javnost će biti upoznata tek tada, dok je za sada poznato samo to da će pozajmica biti veća što je stan jeftiniji, i da će se otplaćivati uz kamatu od četiri do pet posto, s počekom od čak 20 godina. Limit za isplatu pozajmice, koja bi trebala ići direktno na račun građevinara – investitora, bit će cijena stana od 1.600 eura po četvornom metru.
Okvirno, ukoliko detalji novog zakona ne kažu drugačije, na primjeru kupnje stana od 60 »kvadrata« po cijeni od 82.000 eura (1.366 eura/m2), kupac će od države dobiti 200 eura pozajmice za svaki kvadrat, dakle 12.000 eura, a preostalih će 70.000 eura, primjerice, namiriti kreditom na 15 godina uz kamatu od sedam posto. Ukoliko je kupac štediša stambene štedionice unatrag pet godina, on će sa ušteđenih 28.000 eura, od kojih dobivene kamate i državna poticajna sredstva čine oko 2.500 eura, kredit od preostale 42.000 eura kroz narednih 15 godina otplaćivati s nešto malo manje od 350 eura mjesečno. Odluči li državi istovremeno odmah vraćati i pozajmicu uz kamatu od 4,5 posto, ukupna će mu rata iznositi 438 eura mjesečno.
S druge strane, komercijalni kredit u banci u visini od 70.000 eura kupca će »koštati« 629 eura na mjesec, a plaća li se odmah i dug državi uz povoljniju kamatu, rata će iznositi 720 eura. To je, kako pokazuje okvirna računica, samo 17 eura jeftinije od rate (737 eura) koju bi kupac plaćao da u banci uzme svih 82.000 eura kredita po kamati od sedam posto! Državna pozajmica, čija bi otplata stajala 90 eura mjesečno kroz 15 godina, mjesečni izdatak pojeftinjuje samo ukoliko se otplata odgodi na 20 godina. Nakon isteka tog roka, međutim, kupca, koji je možda već u mirovini, čeka otplata i postojećeg, i državnog kredita zajedno.
Kako neslužbeno odgovaraju u bankama, za sada nema oklijevanja onih koji dižu kredit zbog najave državne pozajmice. Građani, kažu u bankama, još o pozajmicama ne znaju dovoljno, i strepe da im one neće puno pomoći, pa za sada nema onih koji od kredita do daljnjega odustaju. A agencijama za posredovanje u prometu nekretninama, međutim, doznajemo da je upita oko pozajmica puno, i da mnogi kupci namjeravaju pričekati zakon o pozajmicama, kako bi možda prošli jeftinije. Jeftinije bi svakako prošli u slučaju da imaju stambenu štednju, a pritom kupuju i stan kojeg je izgradila štedionica, no i ta će varijanta pričekati neko vrijeme. Kako odgovaraju iz nekih štedionica, ni to, međutim, ne bi značajnije pokrenulo tržište nekretninama, budući da je stambenih štediša u Hrvatskoj još uvijek svega deset posto.
Zvonimir Marić: Dividenda uračunata u cijenu dionica HT-aAutor/izvor: SEEbiz / HZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi i danas se očekuje dominacija dionice T-HT-a, privlačne zbog dividendnog prinosa iznad 10 posto, no u ostatku tržišta prometi bi mogli biti slabi, jer zasad nema novih vijesti koje bi potaknule veću aktivnost ulagača.
Od 11 analitičara brokerskih tvrtki koji su sudjelovali u Hininoj anketi, njih šestoro danas očekuje stagnaciju Crobexa, četvoro porast, a jedan pad.
Crobex indeks jučer je porastao 1,32 posto, na 2.162 boda. Istodobno je Crobex10 ojačao 1,34 posto, na 1.147 bodova.Redovni promet dionicama iznosio je 34,5 milijuna kuna i bio je oko 1,5 milijuna niži nego prethodnoga dana. Pritom je 14,5 milijuna kuna ostvareno dionicom T-HT-a (ZSE:HT-R-A), kojoj je cijena ojačala 0,78 posto, na 308 kuna.
"Očekujem nastavak dominacije dionice T-HT-a, koja je u pojačanom fokusu ulagača zbog predložene dividende od 34,05 kuna po dionici, što čini dividendi prinos iznad 10 posto. Na ostatku tržišta prometi bi mogli i dalje biti slabi, pa danas očekujem stagnaciju Crobexa", kaže Zvonimir Marić, član Uprave brokerske tvrtke K.D. Asset Managementa.
Napominje i da je rast cijene dionice T-HT-a nakon objave prijedloga isplate dividende bio vrlo skroman, što ukazuje da je visina dividende već uračunata u cijenu. Također, Marić očekuje stišavanje prometa dionicom Zagrebačke banke. Njome je jučer ostvareno više od 10 milijuna kuna prometa, uz rast cijene za 1,54 posto, nakon što je Zagrebačka banka najavila kupnju vlastitih dionica do ukupno 7,68 milijuna kuna, i to do kraja veljače.
Sa svjetskih burzi, pak, pristiži raznoliki signali, no pitanje je koliko će domaće tržište imati snage reagirati na njih.
"Zbog slabe likvidnosti, domaće tržište nema snage za rast cijena. Ujedno, nema interesa tržišnih sudionika da guraju cijene prema dolje, pa zbog toga tržište već neko vrijeme stagnira", zaključuje Marić.
U srijedu su, drugi dan zaredom, cijene dionica na Wall Streetu porasle, zahvaljujući dobrim kvartalnim poslovnim rezultatima kompanija i podacima koji ukazuju na stabilan oporavak američkog gospodarstva.
No, na azijskim su burzama cijene dionica jutros blago pale, nakon jučerašnjeg snažnog skoka, jer je jačanje dolara izazvalo pad cijena sirovina, što je negativno utjecalo na rudarski i energetski sektor. Jutros su i europski burzovni indeksi blago oslabili.
Od ostalih vijesti sa svjetskih tržišta ističe se jučerašnji skok indeksa vozarina sipkog tereta za 2,4 posto, na 2.663 boda, uslijed velike zagušenosti kineskih luka. Pozitivno je na globalnom tržištu brodskog prijevoza odjeknuo i podatak da je kineski uvoz željezne rudače porastao u siječnju 43 posto na godišnjoj razini, na 47 milijuna tona. Iz Kineskog udruženja proizvođača željeza i čelika procjenjuju da bi potrošnja čelika u ovoj godini u Kini mogla porasti od osam do 10 posto, na 610 do 620 milijuna tona.
S tehničkog aspekta, iako je jučer porastao 1,32 posto, Crobex je sa zadnjom razinom od 2.162,85 boda još ispod 20-dnevnog pomičnog prosjeka, koji se nalazi na 2.167,02 boda.
"Bitno je da se Crobex uspio održati iznad 100-dnevnog pomičnog prosjeka, koji se nalazi na 2.126,65 bodova, i predstavlja prvu potporu u ovom dvotjednom razdoblju konsolidacije. Probijanjem iznad 20-dnevnog pomičnog prosjeka i izlaskom iz trading rangea dobivamo pozitivan signal, a Crobexu se otvara put prema najvišim razinama od oko 2.200 bodova.
Zatvaranjem iznad, prvi otpor Crobexu nalazi se već na dva puta testiranih 2.300 bodova. Manja linija trenda započeta u prosincu prošle godine uspjela se pokazati dovoljnom potporom da zasad Crobex ne padne na niže razine. Prva potpora je prije spomenuti 100-dnevni pomični prosjek, a druga 50-dnevni pomični prosjek koji se nalazi na 2.098,94 boda. Na indikatorima dobivamo polako pozitivne signale, RSI se odbio jučer od 50 te je Stochastic dao pozitivan signal. Danas bi trebali vidjeti potvrdu jučerašnjeg rasta", ističe Srećko Fodrek, voditelj Odjela za trgovanje vrijednosnim papirima Finesa Capitala.
U PONEDJELJAK BURZA RONI U DUBINE !!!
U PONEDJELJAK BURZA RONI U DUBINE !!!