JOŠ 20 KILOMETARA
Autocesta Ljubljana-Bregana bit će gotova do turističke sezone
Autor: Business.hr/ Hina | 12.49, 21.02.2010.
 |
Do početka ovogodišnje turističke sezone po planu bi trebala biti dovršena autocesta koja se iz Ljubljane spaja s graničnim prijelazom Bregana, no sve ovisi i o vremenskim prilikama koje ne dopuštaju brže dovršenje dvadesetak kilometara trase kod mjesta Trebnje, javili su u nedjelju slovenski mediji.
Na gradilištu zadnjeg dijela prometnice sjever-jug čije se dovršenje zadnjih godina odgađalo zbog neriješenih imovinsko-pravnih i drugih odnosa na nekoliko mjesta trase završeni su zemljani radovi i veći dio građevinskih objekata, a položen je i veći dio asfaltne površine, javila je Slovenska tiskovna agencija STA.
Na reakcije jakih gospodarskih tvrtki u Novom Mestu kako je s radovima potrebno požuriti, u agenciji za autoceste DARS navode da se i sami trude da se radovi što brže odvijaju, ali da je to ovisno i o prestanku zime i niskih temperatura, te da rok za završetak neizgrađene dionice i dalje ostaje 30. lipnja ove godine.
Direktor Renaultove podružnice "Revoz" u Novom Mestu Aleš Bratož rekao je da gospodarstvo tog dijela Slovenije zbog nedovršene autoceste zadnjih godina trpi štete i da ne vidi razloge zašto se rokovi koji su postavljeni za dovršetak preostalog dijela autoceste ne bi mogli ispoštovati.
Komentari (2) Prijava
Slom građevinara u regiji
Hrvatsku i Sloveniju muče "nekretninski baloni" i dugovi građevinara. U Sloveniji, Srbiji i Mađarskoj ne prestaje val bankrota prezaduženih građevinara u kojem je likvidirano tisuće građevinskih tvrtki
Karolina Pašić Ispiši Veličina slova: Smanji tekst Povečaj tekst
U zemljama regije, Sloveniji, Mađarskoj, Srbiji i Hrvatskoj, kriza je više ili manje pogodila građevinsku industriju već krajem 2008., ali kulminacija propadanja građevinskih tvrtki izgleda tek slijedi. Pritom, vlade pojedinih država, kako pokazuju aktualni događaji u spomenutim zemljama regije nisu spremne jamčiti za prezadužene kompanije.
To ilustrira slučaj slovenskog Vegrada, jednog od vodećih građevinara u zemlji s nekoliko tisuća zaposlenih, koji se nalazi pod blokadom banaka, na rubu bankrota. No, iz slovenske vlade je Vegradu prije par dana poručeno da su očekivanja građevinskog sektora vezana uz državne subvencije "iluzija".
Hrvatska vlada je, također, u slučaju konzorcija građevinara na čelu sa splitskim Konstruktorom, koji očajnički traži davatelja jamstva za koncesiju za gradnju autoputa u Crnoj Gori vrijednog oko 3 milijarde eura, pokazala da nije spremna riskirati s ogromnim jamstvima za dojučerašnje najvjernije domaće gospodarske partnere. Kao što je poznato, velike su građevinske tvrtke do recesije, cvjetale na grandioznim državnim infrastrukturnim projektima. A njih se Vlada prvo odrekla, smanjujući proračunsku potrošnju u kriznim uvjetima.
Nekretninski baloni
U Hrvatskoj i Sloveniji postoji pak paralelna priča o "nekretninskom balonu" napuhanom prije recesije, a koji je zahvaljujući obilnom bankarskom kreditiranju građevinara u to doba doveo do neviđene ekspanzije stanogradnje.
Cijene stanova su pritom nekritički rasle, a građevinari ih ne žele spustiti ni u recesiji. S druge strane nemaju više velike poslove, a banke im u Sloveniji ne žele više reprogramirati kredite. Tako je slovenski ministar gospodarstva Matej Lahovnik, govoreći u slučaju Vegrada, poručio građevinarima da spuste cijene stanova koje su u odnosu na cijelu Europsku uniju u Sloveniji najviše, kada se usporede prosječna primanja i cijene nekretnina, jer u Ljubljani cijena kvadratnog metra iznosi i do 3500 eura.
Vegrad koji je zadnjih godina imao promet od preko 200 milijuna eura godišnje za ovu godinu ima, po tvrdnjama uprave, već ugovorenih 100 milijuna eura poslova, ali i gubitak iz lanjskog poslovanja od sedam milijuna eura, pa je zato vjerojatno da će se banke-kreditori u slučaju eventualnog stečaja namiriti iz njegove imovine i neprodanih stanova.
Slovenska građevinska poduzeća po zadnjim podacima, bankama duguju više od 3 milijarde eura, a tome treba dodati i dvije milijarde izdanih jamstava. Stečaj Vegrada potopio bi pak i njegove kooperante, a problemi građevinskog sektora ove bi godine mogli pokazat "prave bilance" banaka koje su kreditirale taj sektor.
Slom građevinara u regiji
Hrvatsku i Sloveniju muče "nekretninski baloni" i dugovi građevinara. U Sloveniji, Srbiji i Mađarskoj ne prestaje val bankrota prezaduženih građevinara u kojem je likvidirano tisuće građevinskih tvrtki
Karolina Pašić Ispiši Veličina slova: Smanji tekst Povečaj tekst
U zemljama regije, Sloveniji, Mađarskoj, Srbiji i Hrvatskoj, kriza je više ili manje pogodila građevinsku industriju već krajem 2008., ali kulminacija propadanja građevinskih tvrtki izgleda tek slijedi. Pritom, vlade pojedinih država, kako pokazuju aktualni događaji u spomenutim zemljama regije nisu spremne jamčiti za prezadužene kompanije.
To ilustrira slučaj slovenskog Vegrada, jednog od vodećih građevinara u zemlji s nekoliko tisuća zaposlenih, koji se nalazi pod blokadom banaka, na rubu bankrota. No, iz slovenske vlade je Vegradu prije par dana poručeno da su očekivanja građevinskog sektora vezana uz državne subvencije "iluzija".
Hrvatska vlada je, također, u slučaju konzorcija građevinara na čelu sa splitskim Konstruktorom, koji očajnički traži davatelja jamstva za koncesiju za gradnju autoputa u Crnoj Gori vrijednog oko 3 milijarde eura, pokazala da nije spremna riskirati s ogromnim jamstvima za dojučerašnje najvjernije domaće gospodarske partnere. Kao što je poznato, velike su građevinske tvrtke do recesije, cvjetale na grandioznim državnim infrastrukturnim projektima. A njih se Vlada prvo odrekla, smanjujući proračunsku potrošnju u kriznim uvjetima.
Nekretninski baloni
U Hrvatskoj i Sloveniji postoji pak paralelna priča o "nekretninskom balonu" napuhanom prije recesije, a koji je zahvaljujući obilnom bankarskom kreditiranju građevinara u to doba doveo do neviđene ekspanzije stanogradnje.
Cijene stanova su pritom nekritički rasle, a građevinari ih ne žele spustiti ni u recesiji. S druge strane nemaju više velike poslove, a banke im u Sloveniji ne žele više reprogramirati kredite. Tako je slovenski ministar gospodarstva Matej Lahovnik, govoreći u slučaju Vegrada, poručio građevinarima da spuste cijene stanova koje su u odnosu na cijelu Europsku uniju u Sloveniji najviše, kada se usporede prosječna primanja i cijene nekretnina, jer u Ljubljani cijena kvadratnog metra iznosi i do 3500 eura.
Vegrad koji je zadnjih godina imao promet od preko 200 milijuna eura godišnje za ovu godinu ima, po tvrdnjama uprave, već ugovorenih 100 milijuna eura poslova, ali i gubitak iz lanjskog poslovanja od sedam milijuna eura, pa je zato vjerojatno da će se banke-kreditori u slučaju eventualnog stečaja namiriti iz njegove imovine i neprodanih stanova.
Slovenska građevinska poduzeća po zadnjim podacima, bankama duguju više od 3 milijarde eura, a tome treba dodati i dvije milijarde izdanih jamstava. Stečaj Vegrada potopio bi pak i njegove kooperante, a problemi građevinskog sektora ove bi godine mogli pokazat "prave bilance" banaka koje su kreditirale taj sektor.