Lobistička posla
Poticaji u SAD-u ne izazivaju pobune seljaka, ali debljaju
Autor: Redakcija Business.hr | 14.33, 10.03.2010.
![]() |
U posljednjih trideset godina američki sustav poticaja, uvelike pod utjecajem moćnih lobističkih grupa, doveo je do pojeftinjenja sokova, pive i maslaca, dok je istovremeno voće i povrće poskupilo, piše New York Times.
Iako američki sustav poticaja ne izaziva poljoprivrednike na prosvjede politika poticaja ima svoju drugu tamnu stranu. U američkom Bureau of Labor Statistics uzeli su 1978. godinu kao nultu te izračunali da je sustav poticaja usmjeren na proizvodnju mesa i šećera , kada se isključe inflacijski utjecaji, pojeftinio sokove 33 posto u odnosu na cijenu iz 1978. godine.
Maslac je 29 posto, a pivo 15 posto jeftinije. Ribe su međutim u istom preiodu poskupile dva posto, a najmanje koristi od države imali su proizvođači povrća i voća čiji su proizvodi danas 41, odnosno 46 posto skuplji nego 1978. godine.
Najbolji primjer su naranče, koje su dvostruko skuplje nego prije tridesetak godina, kada se za kilogram naranča i litru soka plaćalo otprilike ista suma. Trenutni odnos između naranča i soka je tri litre za jedan kilogram naranča.
Upravo utjecaj državnih poticaja doveo je do paradoksa da hamburger košta manje od zdele salate. Naime, na proizvodnju mesa i mlijeka odlazi 73,8 posto svih američkih poticaja dok na proizvodnju žitarica otpada 13,2 posto, a preostalih 10,69 posto na šećer, ulje i škrob.
Takva raspodjela državnih subvencija u velikom je raskoraku sa dnevnim potrebama prosječne osobe za prehrambenim namirnicama. Uravnotežena prehrana, prema preporuci Physicians Committee for Responsible Medicine treba se sastojati od 20-tak posto mesa, 42 posto žitarica i 34 posto voća i povrća, dok šećer i sol treba uzimati u vrlo malim količinama. Dakle, poticajima se umjetno snižavala cijena upravo onih poljoprivrednih proizvoda, koje treba što manje konzumirati.
Posljedica takve politike je podatak da danas prosječni 18-godišnji Amerikanac 7 kilograma teži nego što je to bio njegov vršnjak 1970. godine, a prosječna 60-godišnjakinja je čak 10 kilograma teža od svoje vršnjakinje od prije 40 godina.
Vezani članci |
Anketa |















Komentari (0) Prijava