Grad Zagreb DTK pokušava istjerati na Ustavnom sudu

Naime, zakon koji je stupio na snagu u ljeto 2008. uveo je institut "pravo puta" kojim je odredio da pravo korištenja DTK ima onaj tko ga je sagradio, a Grad Zagreb ima pravo samo na naknadu za korištenje zemljišta, ali ne i DTK infrastrukture. U Gradu Zagrebu smatraju pak kako ne samo da imaju pravo na vlasništvo, već i na upravljanje DTK-om, zbog čega su osnovali i tvrtku Digitalni grad u sastavu Zagrebačkog holdinga.

U prijedlogu ocjene ustavnosti ističe se da je vlasnik DTK sustava lokalna samouprava jer je smješten ispod javnih površina (ulice, trgovi, ceste) koje su u njezinu vlasništvu. Grad Zagreb svoje vlasništvo pravda i činjenicom da je znatan dio DTK sustava sagrađen prije 1990. godine. Dakle, kada je još postojalo društveno vlasništvo, i to novcem građana koji su, navodi se u prijedlogu Ustavnom sudu, skupo plaćali svoje telefonske priključke.

Digitalni grad

"Privatizacijom HT-a društveno je vlasništvo jednostavno prebačeno u privatno, i to bez stvarne naknade. DTK je egzemplaran primjer kako se zakonskim putem pogodovalo nekim tvrtkama. Međutim, kako je zakonom utvrđeno da je DTK od interesa za Republiku Hrvatsku, nije baš jasno koji je to interes države da tako velike prihode daruje HT-u, tvrtki u privatnom vlasništvu", objašnjava Tatjana Holjevac, potpredsjednica Gradske skupštine, na čiju je inicijativu 2006. i osnovan Digitalni grad, koji bi trebao graditi, održavati i iznajmljivati DTK.

Zamisao Digitalnog grada bila je da svi operateri pod jednakim uvjetima koriste DTK infrastrukturu, ali Zakonom o elektroničkim komunikacijama oni su došli u nejednak položaj na tržištu u odnosu na HT, kojem je omogućeno ubiranje naknade temeljem prava puta, tvrdi Holjevac.

Tužba protiv HT-a

Prema njezinim riječima, kada bi Digitalni grad radio punom parom i bez ograničenja ZEK-a, godišnji prihodi mogli bi biti 100 milijuna kuna, a ovako su u 2009. iznosili samo 15 milijuna kuna jer HT polaže pravo na 85 posto podzemne infrastrukture.

Grad Zagreb već je tužio HT, od kojeg potražuje 120 mil. kn odštete za posljednjih deset godina korištenja DTK. Isto tako, najveći hrvatski telekom operater tužio je zagrebačku lokalnu upravu kao i operatere s kojima je sklopila ugovore o najmu DTK. Ni jedan spor još nije riješen.

Gradsko naselje Sopnica bez HT-a?

U novom naselju Sopnica-Jelkovec svaki od 2713 stanova ima optički priključak, a stanari za svaku uslugu imaju mogućnost birati drugog operatera. Međutim, kaže Holjevac, i tu su nastali problemi s HT-om koji želi svoj kolokacijski prostor, a ne zajednički, na što u Digitalnom gradu ne pristaju. Isto tako, u HT-u traže bakrene žice, što u gradskoj tvrtki smatraju zastarjelom metodom.

"U optiku u naselju, odnosno FTT mrežu, uloženo je 10 milijuna kuna, a Digitalni grad prijavljen je kao mrežni operater koji daje uslugu i optiku do svakog stana, po jednakim uvjetima za sve operatere. Ne namjeravamo se pogađati", zaključuje Holjevac.

Zasad su u Sopnicu došla dva operatera.