PBZ: Neizvjesno je hoće li Vladine mjere ranije ukinuti krizni porez

Trend pada zaposlenosti kojem smo svjedočili tokom čitave protekle godine nastavljen je očekivano i u prosincu i to ponešto snažnijim tempom pa je na mjesečnoj razini ukupan broj zaposlenih pao za visokih 1%. Iako je pad zaposlenosti u prosincu uobičajen, ipak se primjećuje da je na godišnjoj razini broj zaposlenih bio niži za visokih 5,6%, stoji u analizi.

Nadalje se spominje kako je zasad teško procijeniti koliko će se sredstava plasirati i koji će biti učinci na gospodarstvo, s obzirom na trenutnu nesklonost banaka prema riziku neovisno radi li se o sektoru građana ili poduzeća te na činjenicu da program kreditiranja prema mjerama za gospodarski oporavak i razvitak Vlade RH još nije započet i ne zna se koliko će poduzeća biti zainteresirano za Model A ili Model B.

"Ako i pretpostavimo da će mjere doprinijeti oporavku, zatim da će se izvoz postupno oporaviti s obzirom da se očekuje da će eurozona u ovoj godini zabilježiti pozitivan rast BDP-a te da bi takav preokret mogao dovesti do ranije od planiranog ukidanja kriznog poreza koji i psihološki negativno utječe na potrošnju, tržište rada, kako smo već napomenuli, reagira s određenim vremenskim odmakom te se pozitivan zaokret može očekivati tek u trećem ili četvrtom kvartalu", kaže analitičarka Ana Lokin.

Napominje ipak kako postoje i rizici da on bude odgođen ako pad gospodarske aktivnosti ove godine bude jači nego što zasad očekujemo, zatim da dođe u prvo vrijeme do rasta bez rasta zaposlenosti, kao i u slučaju da se trenutni optimizam pokaže neopravdanim pa globalno gospodarstvo nakon uzleta ponovo utone u krizu (kad se ukinu mjere ekspanzivnih fiskalnih i monetarnih politika, ako se ne ukinu pravovremeno itd.).

Procjene PBZ-ovih analitičara o kretanju prosječne (registrirane) stope nezaposlenosti ukazuju zasad na rast do razine oko 16%, a na početku godine i preko 17%. To nas, stoji u analizi, prema broju nezaposlenih otprilike vraća na 2006. godinu pa stoga treba napomenuti da će uz niske stope rasta koje vidimo u srednjem roku, tržištu rada biti potrebne godine da se vrati na razinu najnižestope nezaposlenosti, onu koju smo ostvarili sredinom 2008. godine.

Strmoglavi pad eura, kuna stabilna

Euro je i prošloga tjedna nastavio strmoglavi pad prema dolaru te završio u petak na razini od 1,3678 dolara za euro, što je pad od 1,3% na tjednoj razini i najniža razina od svibnja prošle godine.

Protekli je tjedan srednji tečaj kune bio stabilan te se kretao oko 7,31 kune za euro. Krajem tjedna tečaj je bio na razini od 7,3186 kuna za euro, što je za 0,1% više nego tjedan ranije.

Kamate na novčanom tržištu i dalje povijesno niske

U iščekivanju ovotjednog početka novog razdoblja održavanja obvezne pričuve i sniženja stope pričuve s 14% na 13% prema prošlotjednoj odluci HNB-a, protekloga tjedna, kao i tjedan ranije, na novčanom tržištu nije bilo pomaka kamata na rokove do mjesec dana s razine od 0,5%.

Promet dionicama niži

Prošloga je tjedna ukupan promet na Zagrebačkoj burzi povećan za 7% u odnosu na tjedan ranije te je iznosio 258 mln kn. Promet dionicama bio je niži za 11% te je iznosio 120 mln kn, dok je promet obveznicama povećan za 28% do razine od 138 mln kn.

Prošloga su tjedna izbrisani dobici tjedna ranije kako je Crobex pao s petka na petak za 2,4% i zaključio tjedan na 2.150,32 boda. Najveći je promet u iznosu od 48 mln kn ostvarila dionica HT-a čija je cijena prešla razinu od 300 kuna porastavši za 1,7% na tjednoj razini, s 298,78 na 303,87 kn.

Na tržištu duga najviši su promet u visini od 35 mln kn ostvarile obveznice MF dospijeća 2013, a slijede obveznice HEP-a dospijeća 2013. promet kojima je dosegnuo 29 mln kn. Obveznički indeks Crobis u srijedu i četvrtak preskočio je razinu od 98 bodova, da bi krajem tjedna lagano oslabio i u petak bio zaključen na 97,92 boda.