Potrošnja u prosincu pala 14 posto

Pad potrošnje i rast nezaposlenosti trenutačno su najveći problemi hrvatskog gospodarstva, a makroekonomisti procjenjuju da je i u lanjskom prosincu, inače glavnom potrošačkom mjesecu, potrošnja pala više od 14 posto na godišnjoj razini.

Državni zavod za statistiku objavit će danas izvješće o prometu u trgovini na malo u prosincu prošle godine.

Potrošnja pada već 14 mjeseci zaredom, a u lanjskom studenome pad je čak i ubrzan s listopadskih 15,4 na 15,8 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Šest makroekonomista koje je anketirala Hina procjenjuje da je u prosincu realni pad prometa u trgovini na malo iznosio između 10 i 15,5 posto. U prosjeku očekuju pad od 14,3 posto.

"Očekujemo blago usporavanje pada, djelomično zahvaljujući i povoljnom baznom efektu. Evidentno je da pad realnog raspoloživog dohotka, rast nezaposlenosti, razduživanje stanovništva, pad optimizma i znatno raniji nego što je to uobičajeno početak sezonskih rasprodaja nepovoljno utječu na osobnu potrošnju", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Premda je prosinac glavni potrošački mjesec, u kojemu se obavi i više od 20 posto ukupne potrošnje u godini, teško je za očekivati poboljšane podatke o potrošnji, jer je u tom mjesecu prošle godine zabilježen daljnji rast nezaposlenosti, ali i pad kreditiranja stanovništva, isključujući stambene kredite, te pad neto plaća i u realnim, i u nominalnim iznosima.

"Iako je prosinac uobičajen za povećanu potrošnju, u posljednjem mjesecu 2009. osobna potrošnja i trgovina na malo pod snažnim su utjecajem negativnih kretanja na tržištu rada. Smanjeni raspoloživi dohodak, pad zaposlenosti, odnosno rast nezaposlenosti, potrošački pesimizam i povećani teret otplate već postojećih obveza čimbenici su koji će najviše utjecati na pad prometa u trgovini na malo", navodi se u anketi Hine.

S obzirom na sve to malo je vjerojatno da će uskoro doći do oporavka potrošnje, a bez toga je teško za očekivati i oporavak gospodarstva.

"Slijedi nam i razdoblje realnog pada plaća i manjeg raspoloživog dohodak za potrošnju, s obzirom na rast cijena energenata. A to će izvršiti dodatni pritisak na potrošnju", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.