MEĐUNARODNI INCIDENT NA POMOLU?
Vandoren se ispričao HTV-ovom novinaru zbog prijetnji
Autor: Business.hr/ Hina | 15.00, 20.02.2010.
 |
Ogranak Hrvatskog novinarskog društva na HTV-u priopćio je danas da najoštrije osuđuje "grubi pritisak" koji je Delegacija EU u Hrvatskoj na čelu s veleposlanikom Paulom Vandorenom izvršila na HTV-ovog novinara Gorana Rotima zbog nezadovoljstva povjerenika EU za proširenje i europsko susjedstvo Štefana Fuelea načinom Rotimovog vođenja intervjua s njim za "Dnevnik Plus".
Rotim je, kako se navodi, prilikom Fueleovog boravka u Hrvatskoj na inauguraciji Predsjednika Republike, zakazao s njim intervju, no iz Delegacije EU unaprijed su zatražena pitanja uz obrazloženje da se "treba što bolje pripremiti". Rotim je želeći izbjeći "inscenirani intervju" dostavio razrađen popis sedam područja o kojima će biti riječ, kaže se u priopćenju.
Nakon intervjua iz Delegacije su mu, kako se ističe, stigli "prijeteći mailovi" u kojima mu se prenosi Fueleovo nezadovoljstvo načinom vođenja intervjua.
Rotimu se zamjera što je postavio više od sedam pitanja odnosno više pitanja od najavljenih tema razgovora, a najveći "krimen" mu je što se "drznuo postaviti nenajavljeno, ali ipak iznimno važno i aktualno pitanje o fiskalnoj krizi u Grčkoj i njezinom utjecaju na stabilnost eura".
Zbog toga su, kako se ističe u priopćenju, "šef Delegacije EU Vandoren i neimenovana Fueleova glasnogovornica odlučili kazniti Rotima tako što će mu zabraniti ili onemogućiti sve buduće intervjue s visokim europskim dužnosnicima".
HTV-ov ogranak HND-a taj postupak ocjenjuje kao "snažan politički nasrtaj na neovisnost medija i novinarske slobode", te od mjerodavnih tijela HRT-a traže da zaštite svog novinara i ugled HRT-a kao javne i neovisne medijske kuće, a od Hrvatskog novinarskog društva pomoć i zaštitu u očuvanju novinarskih i medijskih sloboda.
Također su najavili da će o tom događaju izvijestiti Europsku i Međunarodnu federaciju novinara, te očekuju očitovanja mjerodavnih tijela i institucija.
Vandoren u pismu Rotimu izrazio žaljenje i ispriku
Šef Delegacije Europske unije u RH Paul Vandoren osobno je pisao novinaru HTV-a Goranu Rotimu zbog "izoliranog incidenta" oko intervjua s europskim povjerenikom za proširenje i europsko susjedstvo Štefanom Fueleom i izrazio žaljenje i ispriku zbog "neprimjerene komunikacije", rekao je u subotu za Hinu šef odjela za politička pitanja Delegacije EU-a u RH David Hudson.
Hudson je rekao da Delegacija ne namjerava komentirati specifične elemente iz priopćenja Ogranka Hrvatskog novinarskog društva na HTV-u, izrazivši nadu da spomenuti incident neće utjecati na dobre odnose s hrvatskim medijima.
Također je podsjetio da je Delegacija uvijek aktivno podupirala slobodu tiska i uvijek dizala glas u slučajevima kada su novinari bili podvrgnuti napadima ili zastrašivanju.
Po njegovim riječima, pismom upućenom novinaru Rotimu Delegacija EU u RH smatra cijelu stvar zaključenom.
Vezani članci |
Anketa |
Komentari (2) Prijava
U PONEDJELJAK BURZA RONI U DUBINE !!!
Slom građevinara u regiji
Hrvatsku i Sloveniju muče "nekretninski baloni" i dugovi građevinara. U Sloveniji, Srbiji i Mađarskoj ne prestaje val bankrota prezaduženih građevinara u kojem je likvidirano tisuće građevinskih tvrtki
Karolina Pašić Ispiši Veličina slova: Smanji tekst Povečaj tekst
U zemljama regije, Sloveniji, Mađarskoj, Srbiji i Hrvatskoj, kriza je više ili manje pogodila građevinsku industriju već krajem 2008., ali kulminacija propadanja građevinskih tvrtki izgleda tek slijedi. Pritom, vlade pojedinih država, kako pokazuju aktualni događaji u spomenutim zemljama regije nisu spremne jamčiti za prezadužene kompanije.
To ilustrira slučaj slovenskog Vegrada, jednog od vodećih građevinara u zemlji s nekoliko tisuća zaposlenih, koji se nalazi pod blokadom banaka, na rubu bankrota. No, iz slovenske vlade je Vegradu prije par dana poručeno da su očekivanja građevinskog sektora vezana uz državne subvencije "iluzija".
Hrvatska vlada je, također, u slučaju konzorcija građevinara na čelu sa splitskim Konstruktorom, koji očajnički traži davatelja jamstva za koncesiju za gradnju autoputa u Crnoj Gori vrijednog oko 3 milijarde eura, pokazala da nije spremna riskirati s ogromnim jamstvima za dojučerašnje najvjernije domaće gospodarske partnere. Kao što je poznato, velike su građevinske tvrtke do recesije, cvjetale na grandioznim državnim infrastrukturnim projektima. A njih se Vlada prvo odrekla, smanjujući proračunsku potrošnju u kriznim uvjetima.
Nekretninski baloni
U Hrvatskoj i Sloveniji postoji pak paralelna priča o "nekretninskom balonu" napuhanom prije recesije, a koji je zahvaljujući obilnom bankarskom kreditiranju građevinara u to doba doveo do neviđene ekspanzije stanogradnje.
Cijene stanova su pritom nekritički rasle, a građevinari ih ne žele spustiti ni u recesiji. S druge strane nemaju više velike poslove, a banke im u Sloveniji ne žele više reprogramirati kredite. Tako je slovenski ministar gospodarstva Matej Lahovnik, govoreći u slučaju Vegrada, poručio građevinarima da spuste cijene stanova koje su u odnosu na cijelu Europsku uniju u Sloveniji najviše, kada se usporede prosječna primanja i cijene nekretnina, jer u Ljubljani cijena kvadratnog metra iznosi i do 3500 eura.
Vegrad koji je zadnjih godina imao promet od preko 200 milijuna eura godišnje za ovu godinu ima, po tvrdnjama uprave, već ugovorenih 100 milijuna eura poslova, ali i gubitak iz lanjskog poslovanja od sedam milijuna eura, pa je zato vjerojatno da će se banke-kreditori u slučaju eventualnog stečaja namiriti iz njegove imovine i neprodanih stanova.
Slovenska građevinska poduzeća po zadnjim podacima, bankama duguju više od 3 milijarde eura, a tome treba dodati i dvije milijarde izdanih jamstava. Stečaj Vegrada potopio bi pak i njegove kooperante, a problemi građevinskog sektora ove bi godine mogli pokazat "prave bilance" banaka koje su kreditirale taj sektor.