Pitanje nobelovca: Ako se pozajmljuje bankama, zašto ne bi i vladama?

Europska unija i Europska središnja banka trebale bi uspostaviti mehanizam za pomoć u slučaju krize kakvim raspolaže američka središnja banka Fed, kako bi pomogle članicama pogođenim dugovima kao što je Grčka, smatra dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Joseph Stiglitz.

Europska središnja banka (ECB) redovito pozajmljuje novac bankama po nižim kamatnim stopama od onih na međunarodnom tržištu dok vladama trenutno ta mogućnost ne stoji na raspolaganju, istaknuo je Stiglitz na konferenciji u Ateni

"Ako se rado pozajmljuje bankama, zašto se ne bi pozajmljivalo i vladama? Znači li to da Europa nema povjerenja u vlade koje ju sačinjavaju?", upitao je.

"U Sjedinjenim Državama postoji ogroman proračun iz kojeg se sredstva dodjeljuju pojedinim regijama zahvaćenima problemima", podsjetio je.

"U Europi bi se pomoć trebala pružati posredstvom ECB-a, izdavanja obveznica iskazanih u eurima, Europske investicijske banke, kreiranja fondova koji mogu pomoći poduprijeti investicije, privatne tvrtke, posebice u zemljama koje imaju teškoće".

"Nijedna mala zemlja u Europi ne može to sama učiniti", rekao je Stiglitz.

Grčki premijer George Papandreu, čija zemlja nastoji ponovno pridobiti povjerenje ulagača mjerama kresanja proračunskog manjka koji je u prošloj godini dosegnuo 12,7 posto BDP-a, izrazio je zadovoljstvo tom idejom.

"Obveznice bi se mogle iskoristiti za pozajmljivanje zemljama članicama po nižim kamatnim stopama u usporedbi s međunarodnim tržištem, posebice s obzirom na izraženo špekulativno okruženje", kazao je Papandreu.

"Ukoliko zemlje imaju realne strukturalne probleme, morale bi plaćati nešto više cijene financiranja, a ta bi sredstva išla u zajednički europski fond koji bi se koristio za posebne potrebe, kao sigurnost za pozajmljivače poput Njemačke, ali i za ostala ulaganja u EU", predložio je grčki premijer.